hrvatski

Proturječnosti uspostavljanja prava vlasništva na građevinskom zemljištu

U Republici Hrvatskoj vlasnici zgrada i kupci stanova reprivatizacijom postali su vlasnici (suvlasnici) zemljišta koje pripada bez naknade zgradi. Neizgrađeno građevinsko zemljište vraćeno je samo djelomično prijašnjim vlasnicima, dok je na značajnom dijelu zemljišta uspostavljeno vlasništvo Države umjesto jedinica lokalne samouprave. Time se otežava realizacija prostornih planova i ostvarenje programa prostornog uređenja ; produbljuje se sukob između rentijera (vlasnika građevinskog zemljišta i najamnih zgrada, stanova i poslovnog prostora) i nevlasnika koji su prinuđeni plaćati visoke najamnine da bi mogli stanovati i privređivati u gradu. Visoke cijene zemljišta bitno ograničavaju izgradnju stanova i uređenje gradskog zemljišta, pa je nužno adekvatno oporezovati gradsku rentu i tako stečena sredstva usmjeriti u izgradnju socijalnih stanova i gradsku infrastrukturu. Jedinicama lokalne samouprave (općine i gradovi) ostale su male površine zemljišta na kome bi, po zakonu, mogle osnivati pravo građenja koje omogućuje stjecanje građevinske čestice bez kupovine, a pravo građenja može se založiti radi pribavljanja kredita za građenje. Umjesto da osnivaju pravo građenja, gradovi i općine prodaju preostalo građevinsko zemljište i time se lišavaju permanentnog pritjecanja gradske rente za komunalnu infrastrukturu koju bi nositelj prava građenja plaćao mjesečno u iznosu prosječne zakupnine za zemljište ; s druge strane, prodajom zemljišta poskupljuje se stambena izgradnja za cijenu zemljišta koja ne bi ušla u troškove izgradnje da je osnovano pravo građenja. Autor drži da je postojala ustavna osnova za prijenos većeg dijela nacionaliziranog građevinskog zemljišta u vlasništvo općina i gradova, u javnom interesu, uz naknadu bivšim vlasnicima nacionaliziranog zemljišta po tržišnim cijenama i da se trajno pravo korištenja koje je razdvajalo zgradu od zemljišta u društvenom vlasništvu moglo pretvoriti u pravo građenja koje bi trajalo dok postoji zgrada (njemački uzor). Danas je moguće prenijeti samo neizgrađeno građevinsko zemljište iz državnog vlasništva u vlasništvo jedinica lokalne samouprave te zakonom ograničiti njegovo raspolaganje i stimulirati primjenu ustanove prava građenja. Proturječnosti uspostave pravnog jedinstava zgrade i zemljišta u društvenom vlasništvu spajanjem zemljišnoknjižnih tijela moguće je prevladati interpretacijom izvornog stjecanja zemljišnoknjižnog tijela (površine zemljišta) potencijalne građevinske čestice.

građevinsko zemljšte; denacionalizacija; pretvorba; gradska renta; prostorno uređenje; pravo građenja

nije evidentirano