hrvatski

Varijacije kliničke slike postinjekcijskog sindroma

U ovom radu prikazati ćemo dva slučaja postinjekcijskog sindroma u osoba liječenih dugodjelujućim antipsihotikom. u četrdesetosmogodišnje pacijentice koja se unatrag 7 godina liječi od paranoidne shizofrenije započne se liječenje dugodjelujućim pripravkom antipsihotika zbog nedostatne suradljivosti. Od uvođenja navedenog lijeka redovito je dolazila na aplikaciju i na psihijatrijske kontrole, uz grupnu suportivnu psihoterapiju. Aplikacija dugodjelujućeg pripravka provodila se prema kalendaru i protokolu uz redovite opservacije.. nakon šestogodišnje redovne primjene koja prolazi bez nuspojava, tijekom intermitentne terapije, a 15 minuta po aplikaciji intramuskularnog depotnog pripravka u bolesnice se razvije delirantno stanje s izrazitom psihomotornom agitacijom u trajanju od nekoliko dana nakon čega je učinjena konverzija psihofarmaka u peroralnu formulaciju drugog atipika. četrdesetogodišnji bolesnik je prvi puta hospitalno liječen u dobi od 24 godine radi akutnog psihotičnog poremećaja. Nakon otpusta s bolničkog liječenja je u diskontinuiranom psihijatrijskom tretmanu te se vremenom prestaje uzimati preporučenu terapiju. U dobi od 34 godine uslijedila je druga hospitalizacija radi agresivnog ponašanja unutar psihotične dekompenzacije u okviru paranoidne shizofrenije. Zbog podataka o nesuradljivosti bolesnika, tijekom hospitalizacije započne se s primjenom dugodjelujućeg pripravka. Tijekom šest godina redovito je aplicirana terapija, da bi nakon jedne aplikacije unutar 20 minuta razvio kliničke simptome psihomotorne usporenosti, kvalitativnog i kvantitativnog poremećaja svijesti uz smetnje govora u trajanju od nekoliko sati te je liječenje nastavljeno istim lijekom u istoj formulaciji što prolazi bez kompliklacija.

postinjekcijski sinrom, paranoidna shizofrenija, delirij, poremećaj svijesti

nije evidentirano