hrvatski

Šokačka tradicija u Slavonskom Kobašu

Slavonski Kobaš mjesto je u zapadnom dijelu brodske Posavine koje i danas čuva svoje šokačko ruho, običaje i tradiciju. Šokačka tradicija vidljiva je na svakom koraku jer su Kobašani vrijedni ljudi koji se i dalje primarno bave poljoprivredom. Budući da su Slavonci- Šokci oduvijek bili vezani uz katoličku crkvu, hrvatsku zemlju i bogatu kulturnu baštinu, današnji mještani Slavonskog Kobaša žive u skladu s tim pravilima. Raskoš šokačke nošnje u Kobašu vidi se na više od deset vrsta ženske narodne nošnje te muške narodne nošnje. Nesvakidašnji opanci danas se obuvaju samo u svečanim prilikama i za posebne manifestacije kad se žene i muškarci spremaju u narodne nošnje. Osim raznih vrsta narodne nošnje, šokačka je baština u Kobašu prisutna i u kobaškim šetanim kolima, tzv. „kolima nabrzo“. U njima se pjevaju starinske pjesme koje su pjevali Šokci prije više desetljeća i stoljeća. Dio književne baštine sačuvan je u djelima slavonskih prosvjetitelja, ponajprije Matije Antuna Relkovića te ilirca Luke Ilića Oriovčanina, svjedoči o kontinuitetu šokačkog duha na području Slavonskog Kobaša. U današnje vrijeme Kulturno-umjetničko društvo „Matija Gubec“ svojim nastupima i koreografijama čuva od zaborava folklornu baštinu. Glazbeni pedagog i dirigent koji je rođen u Slavonskom Kobašu, gosp. Mihael Ferić, glazbenim zapisima i knjigama za sviranje i svirače trajno je sačuvao neke šokačke napjeve, a Hrvatskim tamburaškim brevijarom zaokružio svoju glazbenu karijeru. Kobašani su primjer da šokačka tradicija i običaji ne izumiru u današnjici, nego da tradicija i suvremena kultura mogu biti spoj na kojemu se može izgrađivati kulturni i etno turizam.

Slavonski Kobaš, Šokci, Posavina, KUD „Matija Gubec“, Mihael Ferić, šetana kola

nije evidentirano