hrvatski

Zadovoljstvo poslom zdravstvenih djelatnika za vrijeme pandemije izazvane virusom COVID-19

Cilj istraživanja bio je ispitati kako su se promjene u organizaciji rada u zdravstvenom sustavu za vrijeme pandemije virusom COVID-19 odrazile na percepciju i zadovoljstvo poslom zdravstvenih djelatnika. Istraživanje je provedeno u svibnju 2020.g., pred kraj prvog vala infekcije virusom COVID-19, primjenom elektronske verzije upitnika. Poziv za sudjelovanjem distribuiran je posredstvom čelnika zdravstvenih ustanova. U istraživanju je sudjelovalo 498 zdravstvenih djelatnika, 435 žena (87, 3%) i 63 muškarca iz svih županija u RH. Od ukupnog uzorka sudjelovalo je 407 (81, 7%) medicinskih sestara/tehničara i 91 liječnik (18, 3%). Prosječna dob ispitanika bila je 39, 2 (Sd=11, 03). Većina zdravstvenih djelatnika (43%) izvještava da su svi segmenti (sadržajni i organizacijski) njihovog posla bili izmijenjeni za vrijeme trajanja pandemije, 29% ispitanika izvještava o promjeni organizacije rada, 7% sudionika navodi promjene u djelokrugu rada, 10% sudionika navodi da se u njihovom radu za vrijeme pandemije nije ništa promijenilo, a 9% sudionika navodi promjene međuljudskih odnosa kao najočigledniji faktor. Razina zadovoljstva poslom zdravstvenih djelatnika za vrijeme trajanja pandemije bila je umjereno visoka (M=5, 07 ; Sd=1, 21, raspon 1- 7), pri čemu liječnici imaju viši rezultat u odnosu na medicinske sestre (M=5, 36 ; Sd=1, 14 ; M=5, 01 ; Sd=1, 22 ; t=2, 56 ; p=0, 011). Više od polovice sudionika (57%) izvještava o nepromijenjenoj razini zadovoljstva poslom uslijed pandemije u odnosu na prethodni period, 33% izvještava o smanjenju zadovoljstva, a 10% o porastu zadovoljstva poslom. Kako bi se utvrdilo koji aspekti posla mogu predvidjeti ishod porasta, pada ili održavanja stabilnim razine zadovoljstva poslom, analizirani su efekti organizacijskih promjena posla. Međutim, nijedan od tih faktora nije u značajnoj mjeri predviđao promjenu u zadovoljstvu posla (analizirani su: broj radnih sati, (ne)rad s COVID-19 suspektnim ili pozitivnim pacijentima, boravljenje u samoizolaciji, tip promjene koji je njihovo radno mjesto doživjelo). Sociodemografske varijable, također, nisu bile povezane s (ne)promjenom u zadovoljstvu poslom. Utvrdilo se da osobe koje izvještavaju o padu zadovoljstva poslom uslijed pandemije imaju značajno niže razine mentalnog zdravlja, otpornosti na stres, više anksioznih i depresivnih simptoma te više procjene na skalama sagorijevanja na poslu o odnosu na pojedince kojima je zadovoljstvo poslom ostalo stabilno ili je raslo.

zadovoljstvo poslom ; COVID-19 ; pandemija ; sagorijevanje na poslu ; mentalno zdravlje

nije evidentirano