hrvatski

Koherentnost promjena razine mora na Blitvenici i u Splitu

U ovom radu analizirana su mjerenja morske razine s postaje Split-luka i s otoka Blitvenice za razdoblje 7. lipnja - 25. listopada 2019. godine. Cilj analize bio je utvrditi jesu li tijekom tog razdoblja postojale razlike u denivelacijama morske razine između navedenih postaja kojima bi uzrok mogla biti pojava izranjanja kraj otoka Blitvenice. Analiza je vršena usporedno za dvije postaje. Najprije su razmatrani baroklini i barotropni doprinosi denivelaciji kod Blitvenice te je utvrđeno kako je baroklini doprinos 20 puta manji od barotropnog doprinosa. Minutni i 15-minutni nizovi denivelacija svođeni su na satne nizove korištenjem niskopropusnog filtra s točkom polovice snage na 0, 5 h−1 . Nad tako dobivenim nizovima provedena je harmonijska analiza i sinteza nakon čega je rekonstruirani plimni signal oduzet od satnih vrijednosti denivelacija. U nastalom rezidualnom nizu trebalo je ukloniti 1. i 2. mod jadranskog seša koji u analizi izranjanja predstavljaju neželjeni šum. Zatim su razmatrane korelacije između rezidualnih nizova za postaje Split-luka i Blitvenica gdje je utvrđeno kako nema potrebe za uvođenjem vremenskog posmaka od +1 ili -1 sat pri uspoređivanju nizova. Uspoređivanjem vremenskih nizova iznosa brzine i rezidualnih nizova denivelacije utvrđeno je da su dva najdulja razdoblja u kojima je moglo doći do pojave izranjanja bila 13.6. - 6.7.2019. i 29.7. - 6.8.2019. godine. Tada je većinom puhao vjetar sjeverozapadnog smjera (etezije) s povremenim epizodama puhanja snažnog sjeveroistočnog vjetra (bure) te bi ukupni pad razine mora mogao biti rezultat superponiranih utjecaja ovih dvaju vjetrova. Stoga, u daljnjem istraživanju mehanizma izranjanja kod otoka Blitvenice trebalo bi dodatnu pažnju posvetiti razlučivanju epizoda puhanja sjeverozapadnog i sjeveroistočnog vjetra.

izranjanje, Blitvenica, denivelacija, baroklini doprinos, barotropni doprinos, plimni signal, etezije, bura

nije evidentirano