hrvatski

Utjecaj priljeva stranog kapitala na ekonomski rast zemlje primateljice: Hrvatska u krilu bogova?

Veliki broj ekonomista zalagao se za otvaranje zemalja stranom kapitalu oslanjajući se na uobičajene neoklasične argumente o alokativnoj efikasnosti kapitala. U radu se teorijski obrađuje učinak stranog kapitala na gospodarstvo zemlje primateljice, točnije na njezin ekonomski rast. Za razliku od uobičajene neoklasične (neoliberalne) paradigme koja objašnjava pozitivne učinke i nužnost međunarodnog kretanja kapitala za rast i razvoj manje razvijenih zemalja, ovaj rad je prvenstveno zaokupljen heterodoksnim teorijskim konceptom koji naglašava i objašnjava negativne učinke priljeva stranog kapitala na ekonomski rast zemlje primateljice. Kada strani kapital uđe u zemlju, ne znači da će se odmah povećati investicijska aktivnost, izvoz (kao faktor rasta) te zaposlenost. Strani kapital ne dovodi automatski do pozitivnog utjecaja na rast zemalja zbog aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Veći dio stranog kapital može otići u potrošnju, smanjujući domaću štednju i povećavajući zaduženost zemlje. U radu su također analizirana provedena istraživanja i temeljem njihovog uvida doneseni su zaključci o utjecaju stranog kapitala na ekonomski rast zemalja. U Hrvatskoj su inozemno zaduživanje i krediti (domaćih) banaka tek u manjoj mjeri bili usmjereni u izvozne proizvodne sektore, a većim dijelom u kredite stanovništvu, uvoznicima i sektoru nekretnina. Sukladno tome, Hrvatsku karakterizira postojanje “nizozemske bolesti” koja se očituje u dva sektora: turizmu i nekretninama.

priljev kapitala ; ekonomski rast ; Hrvatska

Ovaj rad je financiran sredstvima Sveučilišta u Rijeci za projekt ZP UNIRI 4/19