hrvatski

INFODEMIJA ili prekomjerna količina netočnih informacija objavljenih o pandemiji COVID - 19

Pandemija koronavirusa ili COVID – 19 zadesila nas je u prosincu 2019. godine te se proširila na Europu, a potom na cijeli svijet kroz cijelu 2020. godinu. Uz zdravstvenu pandemiju pratila nas je i pandemija mnoštva informacija, dezinformacija i takozvanog fake newsa što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila infodemijom. Paralelno s borbom protiv pandemije, u smislu pravovremenog, točnog i transparentnog informiranja, mediji diljem svijeta borili su se i protiv infodemije te su profesionalno pratili zbivanja na terenu, vezano uz samu bolest. Jednako tako, svakodnevno su pratili i konferencije za novinstvo Nacionalnog stožera civilne zaštite te tako nastojali amortizirati neizvjesnost javnosti vezano uz razvoj pandemije. No, njihov su posao znatno otežavale brojne mrežne komunikacijske platforme koje su isprva bile preplavljene mnoštvom netočnih, fabriciranih te senzacionalističkih informacija, a koje su konzumenti medijskih sadržaja također pratili u želji za što boljim informiranosti. Upravo su takve objave bile povod za proglašenje infodemije jer su unijele kakofoniju u javno – medijski diskurs. Mnoge su zemlje uvele portale za provjeru točnosti informacija ili fake news tragače gdje su se mogle provjeriti činjenice objavljene na mrežne komunikacijskim platformama. Tradicionalni su mediji, u težnji za točnim informacijama, ukazivali i na infodemijske vijesti te kroz svoje medijske kanale pokušavale unijeti ravnotežu u točnost informiranja. Kroz rad ćemo analizirati što je infodemija i kako se boriti s njom. Jednako tako, analizirat ćemo kako se mediji iz nama susjednih zemalja pratili fenomen infodemije, te ćemo kroz rad pratiti i izjave znanstvenika, koje su nerijetko bile u koliziji, što je ostavljalo prostora za pojavu lažnih vijesti te dezinformacija u, ionako, kaotično vrijeme. Deskriptivnom analizom sadržaja medija, dat ćemo presjek medijskog praćenja infodemije u zemljama u Republici Hrvatskoj te susjednim zemljama. Jednako tako, metodom analize sadržaja, analizirali smo izjave predstavnika Nacionalnog stožera civilne zaštite i znanstvenika, objavljenih u prvom valu pandemije koje su bile u koliziji, a koje su možebitno utjecale na porat broja netočnih i neprovjerenih te pogrešno interpretiranih informacija.

infodemija, fake news, tradicionalni mediji, mrežni mediji, analiza sadržaja, znanstvenici

nije evidentirano