hrvatski

Stambeno naselje formirano na temelju tipskog modula pasivne obiteljske kuće

Rast potrošnje energije predstavlja jedan od najvećih problema sadašnjice, ali i budućih generacija. Korištenje neobnovljivih izvora energije potrebno je smanjiti u cijelom svijetu kako bi se na taj način izbjegla pojava efekta staklenika i kako bi se izbjeglo onečišćenje okoliša. Ovaj cilj moguće je postići jedino kroz učinkovitije iskorištavanje energije u svim područjima primjene. Pojedine grane industrije usmjerile su se tehnologijama koje teže štednji energije i što manjem štetnom utjecaju na okoliš. Jedna od grana koja ima ogromnu ulogu u potrošnji energije i očuvanju okoliša je građevinska industrija. Pasivna je kuća očigledan primjer praktično primijenjenog modela kad je riječ o potrošnji energije za grijanje: zahvaljujući visokoj učinkovitosti građevinske tehnike, potrebe za toplinskom energijom tako su malene da je moguće u cijelosti odreći se posebnog klasičnog sustava grijanja. Za postizanje energetskog standarda pasivne kuće veliko značenje ima toplinski plašt zgrade, njegov oblik, sastav i kvaliteta izvedbe. Prvi projektantski postupak za smanjenje potrošnje energije za grijanje je pronalaženje optimalnog tlocrtnog oblika zgrade, uključujući zahtjeve namjene. Pasivna gradnja nalaže poštovanje određenih pravila i normi kako bi zgrada u cjelini uspješno funkcionirala po pasivnim principima. Iako se pojavila tek prije dvadesetak godina, principi pasivne gradnje vuku korijene iz starih metoda tradicionalnog oblikovanja koje se javljaju kroz čitavu povijest čovječanstva, pa i prije razvoja građevinarstva i arhitekture kao struke. U radu su predočeni tehnički standardi pasivne kuće, osobine te mogućnosti korištenja. Prezentirani su glavni parametri koji utječu na potrošnju energije pasivne kuće (faktor oblika, orijentacija, izolacija vanjske ovojnice i dr.). Kao glavni cilj ovog rada pojavljuje se urbanistički koncept multipliciranja jednog stambenog modula na različite načine, nastojeći ih spajati kako bi se time postigao niži faktor oblika zgrade, ali i manje površine ovojnice kroz koje se gubi toplina iz unutarnjeg prostora. Za mogućnost multipliciranja upotrijebljen je vlastiti idejni projekt obiteljske kuće koji je prilikom projektiranja predviđao mogućnosti postizanja održive gradnje. Upravo takav način razmišljanja i projektiranja potrebno je uvoditi u nova, održiva stambena naselja.

faktor oblika zgrade, idejno rješenje, insolacija, orijentacija, pasivna kuća, stambeno naselje, tipski modul

nije evidentirano