hrvatski

Analiza fotokemijskog zagađenja Južnog Jadrana

Atmosferski polutanti, nastali direktnom emisijom iz izvora ili kao posljedica djelovanja prekursora kao što su dušikovi oksidi i aerosoli, štetno utječu na zdravlje ljudi i kvalitetu biljnog i vodenog ekosustava. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja koncentracija dušikovih oksida, ozona te lebdećih čestica na području Južnog Jadrana. Korišteni su satni prosjeci koncentracija polutanata u razdoblju od 2015. – 2017. godine. Mjerna postaja je ruralna i pozadinska i smještena je na brdu Bosanka nedaleko od grada Dubrovnika (Žarkovica). Dobiveni podaci uspoređeni su s meteorološkim parametrima te su pokazali pozitivnu korelaciju mjerenih polutanata s temperaturom te negativnu s vlažnošću zraka. Za dušikove okside su bilježene maksimalne vrijednosti u rano jutarnjim te kasno popodnevnim satima što se može pripisati povećanom prometu. Karakteristična pojava za ozon je njegov izraženi dnevni hod s maksimalnim koncentracijama oko podneva kada su Sunčeva zračenja najjača. Visoke koncentracije lebdećih čestica bilježe se u ljetnim i zimskim mjesecima zbog povećanog prometa i koncentracija ljudi u vrijeme sezone te zimi zbog gorenja biomasa. U polarnim dijagramima se uočava da su povećane koncentracije polutanata povezane s sjeverozapadnim, sjeveroistočnim te jugoistočnim vjetrovima. U metodičkom dijelu diplomskog rada obrađena je nastavna jedinica „Kruženje ugljika u prirodi“. Obradom nastavne jedini za 7. razred osnovne škole učenici su usvojili pojam atmosfere, fotosinteze te staničnog disanja kao glavnih procesa na Zemlji.

atmosfera ; Dubrovnik ; dušikovi oksidi ; lebdeće čestice ; koncentracije ; meteorološki parametri ; ozon

nije evidentirano