hrvatski

Ekonomika javnog sektora s hrvatskim primjerima

Važno je i napomenuti zašto smo se odlučili za naslov knjige Ekonomika javnog sektora. Richard Musgrave, kao jedan od najvećih ekonomista iz područja javnih financija, definirao je javne financije kroz tri funkcije odnosno tri područja u kojima se država upliće u gospodarstvo. Prva je alokacijska funkcija kojom država rješava problem tržišnih neuspjeha te izravno alocira (velikim dijelom ne-tržišne) resurse u gospodarstvo kroz pribavljanje dobara kao što su obrazovanje i infrastruktura, a neizravno putem poreza i subvencija (de)stimulirajući određene aktivnosti. Druga je distribucijska funkcija koja se bavi raspodjelom dobara, dohotka i bogatstva unutar samog društva kroz socijalnu ulogu države, uzimajući u obzir pitanje pravednosti i učinkovitosti. Mi smo se u ovoj knjizi koncentrirali na alokacijsku i redistribucijsku ulogu države što je jedan uži format javnih financija kao znanstvene i nastavne discipline. Treća je stabilizacijska funkcija prema kojoj država ima odgovornost za stabilizaciju gospodarstva kroz osiguranje pune zaposlenosti, stabilnosti cijena i adekvatan rast BDP-a. Ova funkcija države dominantno se izučava kroz kolegije i područje makroekonomije i fiskalne politike te je u tom kontekstu izostavljena iz ove knjige. Osim što smo izostavili stabilizacijsku ulogu države, struktura poglavlja u knjizi prati „klasično“ prihvaćenu strukturu sličnih knjiga iz ekonomike javnog sektora (npr. Stiglitz, 2000). Krećemo od tržišnih neuspjeha i razloga za intervencijom države u gospodarstvo. Potom se bavimo glavnim problemima pribavljanja javnih dobara i usluga te dodatno razlažemo specifičnosti obrazovanja i (ekonomske) infrastrukture. Primjerice, svi američki udžbenici imaju poglavlje o obrani. Mi smo ga izostavili jer u Hrvatskoj to nije toliko aktualnaa tema i tu se vidi adaptacija materije na hrvatski slučaj. Nakon toga prelazimo na redistribuciju dohotka i socijalnu državu. Kao kod većine knjiga, završavamo financiranjem države zaduživanjem i problemima financiranja lokalnih jedinica. Sve je prožeto hrvatskim primjerima i slučajevima. Kako je ranije napomenuto, specifičnost ove knjige čini dodatno poglavlje koje se odnosi na ulogu države u vrijeme koronakrize. Koronakriza nas je sve zatekla i dobrim dijelom ukazala na potrebu državne intervencije ali isto tako potaknula rasprave koliko daleko država može intervenirati a da ne zadire u ljuske slobode i prava. Knjiga je namijenjena svima koje zanimaju javne financije i uloga države u gospodarstvu, a posebno onima koji žele shvatiti ulogu države u hrvatskom gospodarstvu. Za neke je ona prevelika, za neke premala, a nadamo se da će nekima biti i taman dovoljna. Voljeli bi da ova knjiga pomogne da se ubuduće rasprave o ulozi države u Hrvatskoj vode argumentima i brojkama. Uvodno smo napomenuli kako smo pisali knjigu „za ekonomiste i neekonomiste“. Nadamo se da će knjiga naći svoje čitatelje u široj javnosti, a zbog „jednostavnijeg“ formata vjerujemo u popularnost posebno kod studenata ekonomije.

Uloga države u ekonomiji ; javni sektor ; javni izbor ; proračun ; analiza troškova i koristi ; obrazovanje ; infrastruktura ; država blagostanja ; zdravstvo ; mirovine ; porezi ; javni dug ; lokalna država

nije evidentirano