hrvatski

Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije

Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.

Hrvatska ; parlamentarni izbori ; društveni rascjepi ; biračko ponašanje ; političke stranke

nije evidentirano