hrvatski

Društvena i gospodarska slika splitske komune u 14. stoljeću na temelju analize bilježničkih spisa

Autori u radu, na temelju analize bilježničkih spisa notara Ivana, sina pok. Çove iz Ancone za razdoblje 1341.-1344., neobjavljenih isprava iz bilježničke kancelarije splitskog notara Albertola de Bassanega iz Milana za razdoblje 1368.-1369 te notarskih isprava koje je objelodanio V. Rismondo (Franjo iz Bologne, Albertol iz Milana, Petar iz Sarcane i Toma iz Cingola), razmatraju neke aspekte socijalne i ekonomske povijesti splitske komune u 14. stoljeću, dakle neposredno nakon kodificiranja splitskog statutarnog prava. U radu se razmatra pitanje društvenog uređenja splitske komune u spomenutom razdoblju s posebnim obzirom na socijalni status stranaca i doseljenika, pitanje podrijetla stranaca i doseljenika koji su svojim doseljenjem obogatili splitsku svakodnevnicu, a posebna se pažnja posvećuje profesionalnim djelatnostima splitskog stanovništva – distriktualnog stanovništva, obrtnika, medicinskih djelatnika, intelektualaca i trgovaca. Bilježnički spisi iz 14-stoljetnog Splita ukazuju da je ova komuna nakon kodificiranja statuta sadržavala društvene i gospodarske obrise tipične za sve dalmatinske komune kasnog srednjeg vijeka, a jedna od osnovnih društveno-gospodarskih osobina splitske komune bila je izražena u težnji da se planskom strategijom Split pretvori u samodostatnu zajednicu koja će biti ekonomski samodostatna kako u vrijeme blagostanja tako i u kriznim trenucima.

Split , kasni srednji vijek, bilježnički spisi, društvena povijest, gospodarska povijest

nije evidentirano