Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prikladnost materijala za nasipanje plaža (CROSBI ID 437142)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Ercegovac, Ana Prikladnost materijala za nasipanje plaža / Pikelj, Kristina (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 2020

Podaci o odgovornosti

Ercegovac, Ana

Pikelj, Kristina

hrvatski

Prikladnost materijala za nasipanje plaža

Povezanost ljudi i obale posljedica je višestrukog značaja koji obala ima, pa tako obala predstavlja resurs za hranu, zaradu i slično. Na obalama su se gradili i još uvijek se grade luke, brodogradilišta, turistički resorti, mnogobrojne građevine. Kao posljedica tolike interakcije ljudi sa obalom, ali i kao posljedica klimatskih promjena, na obali su sve češće vidljive posljedice antropogenih i prirodnih pritiska. Shodno tome obalu se treba štititi, što su ljudi radili i prije nas, a i nakon nas će. Kroz povijesne zapise, knjige i radove se može pratiti kako, razvoj samih metoda zaštite obale, tako i razvoj ljudske svijesti, odnosno svijesti znanstvenika o različitim tipovima pristupa cijeloj tematici. Tako su se kroz povijest prije učestalo koristile hard defences metode zaštite obale, dok se nisu poboljšale i prihvatile soft defences metode. Proces prihvaćanja i dalje traje. Hard defences metode su lukobrani, pera, obalni zidovi, molovi i valobrani. Soft defences metode su nasipanje obala, preusmjeravanje morske vode, prihranjivanje obalnih dina i stabilizacija obale vegetacijom. Detaljnost i točnost individualnog istraživanja problematičnog segmenta obale je ključ uspjeha u primjeni soft defences metoda, stoga se istraživanje radi u nekoliko faza. Naknadno praćenje plaže je skup i dug proces, ali je od ključne važnosti, stoga bi se trebao provoditi prema preporukama stručnjaka iz područja upravljanja plažama. Metode nasipanja plaža su: 1) nasipanje sedimenta raspršivanjem sa morskog dna uz pomoć teretnjaka koji aktivno priskrbljuje sediment ; 2) pumpanje sedimenta direktno na plažu uz pomoć cijevi i teretnjaka koji iskapa sediment sa dna ; 3) sediment nasut na plažu i raspršen uz pomoć duž-obalnog transporta ili uz pomoć motorizacije. Odabir prikladnog materijala za nasipanje se provodi pravilnim odabirom karakteristika materijala koji želimo nasut u odnosu na materijal koji se nalazi na prirodnoj plaži. Karakteristike koje nužno pravilno odabrati su: kemijski sastav sedimenta za nasipanje, struktura, veličina zrna i poroznost materijala i boja. Uz navedene karakteristike materijala važno je odabrati i prikladnu lokaciju s koje će se materijal opskrbiti te prikladno odabrati metodu kojom će se nasipanje izvršiti. Posljedice, nepromišljenog nasipavanja odražavaju se u promjenama kemijskog sastava materijala na plaži, promjenama uvjeta života na staništu, ugibanja organizama, povećanoj eroziji i slično. Važnu ulogu kod odabira prikladnog materijala za nasipanje ima i ekonomska isplativosti procesa nasipanja kao i održavanja plaže nakon toga. Značajan faktor u određivanju isplativosti ulaganja u zaštitu i upravljanje obale je i efikasnost projekta te estetika, zbog utjecaja na percepciju posjetitelja, ovisno o tome je li plaža dovoljno lijepa, dovoljno sigurna te kakva je njena opremljenost drugim sadržajima, pored prirodnih karakteristika.

soft defences metode, sastav sedimenta, isplativost nasipavanja

nije evidentirano

engleski

Suitability of material for beach nourishment

nije evidentirano

soft defences methods, sediment composition, nourishment cost-effectiveness

nije evidentirano

Podaci o izdanju

36

19.09.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Geologija