Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hrvatska politička emigracija nakon Drugog svjetskog rata (CROSBI ID 68003)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Trošelj Miočević, Tanja Hrvatska politička emigracija nakon Drugog svjetskog rata // DRUŠTVENO-POVIJESNI KONTEKST POLITIČKOG DJELOVANJA U ISELJENIŠTVU: ORGANIZACIJE, STRANKE, POKRETI / Perić Kaselj, Marina (ur.). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 21-47

Podaci o odgovornosti

Trošelj Miočević, Tanja

hrvatski

Hrvatska politička emigracija nakon Drugog svjetskog rata

U ovome članku autorica daje povijesni prikaz djelovanja hrvatske političke emigracije nakon Drugoga svjetskoga rata, rad različitih političkih organizacija, razlike u njihovim javnim nastupima te međusobnim sukobima. Nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske dr. Ante Pavelić s mnogim ministrima iz Vlade1 organizirano bježi iz Hrvatske na austrijski teritorij, nadajući se da će ga savezničke snage podržati da reorganizira svoju poraženu vojsku te se vrati u domovinu kako bi nastavio borbu protiv Tita i njegove komunističke vlasti.2 U organiziranom povlačenju hrvatskih vojnika prema austrijskoj granici, uglavnom ustaša i domobrana, bili su i nenaoružani civili. Nakon što su bili prisiljeni predati svoje oružje savezničkim snagama u Austriji, velik broj njih vraćen je u Jugoslaviju Titovim partizanima „gdje je izvršen genocid nad nenaoružanim hrvatskim vojnicima i civilima na Bleiburškom polju, koji su se predali savezničkim snagama“.3 Preživjeli su završili u izbjegličkim logorima u Italiji i Austriji, odakle odlaze u Sjevernu ili Južnu Ameriku, a manji broj u Australiju. Dolaskom u nove sredine, daleko od domovine, uključuju se u društveni život postojećih hrvatskih zajednica. Glavni cilj im je bio borba protiv komunizma i Jugoslavije i uspostava demokratske suverene Republike Hrvatske. Ne slažući se s politikom i programom Hrvatske seljačke stranke, koja je u to vrijeme bila najjača i najutjecajnija politička stranka među hrvatskim iseljenicima na čelu s dr. Vladkom Mačekom, osnivaju nove političke organizacije koje su se u mnogo čemu, a naročito u političkim stavovima razlikovale od politike koju je do tada vodila Hrvatska seljačka stranka. Autorica će u svom članku osim prikaza djelovanja Hrvatske seljačke stranke opisati i rad novih političkih organizacija poput: Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP), Hrvatske republikanske stranke, Hrvatskog narodnog otpora, Hrvatskog narodnog odbora i Hrvatskog narodnog vijeća (HNV).

Hrvatska, Bleiburg, emigracija, političke stranke, program

nije evidentirano

engleski

The Croatian Political Emigre Community after the Second World War

nije evidentirano

Croatia, Bleiburg, emigration, political parties, programs

nije evidentirano

Podaci o prilogu

21-47.

objavljeno

Podaci o knjizi

DRUŠTVENO-POVIJESNI KONTEKST POLITIČKOG DJELOVANJA U ISELJENIŠTVU: ORGANIZACIJE, STRANKE, POKRETI

Perić Kaselj, Marina

Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

2020.

9789536028443

Povezanost rada

Povijest