hrvatski

Ljudske kosti kao izvor informacija

Prilikom arheoloških kampanja groblja su često predmet istraživanja pa samim time ljudske kosti čine velik dio arheoloških nalaza. U prošlosti su takvi nalazi bili zanemarivani dok je prednost bila data drugim artefaktima poput nakita, keramike ili oružja. Sa razvojem fizičke antropologije u 20. stoljeću i proučavanjem ljudskih ostataka omogućen je pristup novim oblicima podataka. Nekada su te vrste podataka jedini način koji istraživaču omogućuje interpretiranje nalaza. Ovisno o sačuvanosti materijala analiza kostura može otkriti spol i starost pokojnika, bolesti koje je preživio ili od kojih je umro, vrstu prehrane tijekom života, u kakvom je okruženju živio - mirnom ili nasilnom i sl. Kada se ti podaci akumuliraju dobiva se uvid u način i kvalitetu života populacije koja je živjela na određenom području u određenom vremenskom razdoblju. Iako kosti služe kao neizostavan dio informacija, u najvećem broju slučajeva, tek uz prikupljanje ostalih podataka dobivenih na temelju dokumentacije, artefakata, pisanih izvora, datacije i dr. može se dobiti uvid u širu sliku nekog nalazišta.

Ljudske kosti ; Arheologija ; Antropologija ; Izvor

nije evidentirano