hrvatski

AZ ponovljen (pogovor drugom izdanju romana Az Jasne Horvat)

Otkako je 2009. godine prvi put objavljen, u čast slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, roman osječke književnice i znanstvenice Jasne Horvat nije prestao biti u središtu znanstvenoga i izvanznanstvenoga zanimanja. Tomu je tako zbog njegove nesvakidašnje koncepcije intermedijalnoga eksperimentalnog romana – romana leksikona podvrgnutoga specifičnome znanstvenom ograničenju koje proizlazi iz znanstvenoga polja filologije i njezinih disciplina, ali zasigurno i zbog činjenice da je 2010. godine nagrađen nagradom za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preko filologije kao medija roman Az nije samo postao glasnogovornikom baštinsko- identitetske priče hrvatske (i slavenske) srednjovjekovne jezično-pismovne kulture, već je aktivirao otponac za proizvodnju novih struktura i u znanstvenoj i u izvanznanstvenoj, književnoj i izvanknjiževnoj stvarnosti. Prirodno je stoga što se desetljeće poslije, u kojem ga simbolički priziva četvorina započete 2020. godine u modul iz kojega je rođena hrvatska uglata glagoljica, pošto je ostvario tako golem utjecaj u hrvatskoj suvremenoj kulturi, pojavljuje u svom drugom izdanju.

roman Az, Jasna Horvat, gramatološka apologija prvog slavenskog pisma (glagoljice) i njegova tvorca Konstantina Ćirila

nije evidentirano