hrvatski

Regula mostirska / Pravilo sv. Benedikta i organizacija Rogovske opatije u srednjem i ranom novom vijeku

Red sv. Benedikta – Ordo sancti Benedicti (OSB) na hrvatskom je političkom i društvenom prostoru tijekom srednjega vijeka bio ne samo navjestiteljem Evanđelja i nositeljem duhovnosti već podjednako kulture, znanosti, umjetnosti i gospodarskih aktivnosti. U ovom ćemo izlaganju – na primjeru hrvatske kraljevske Rogovske opatije (kolektivni naziv za samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu osnovanog 1060. godine odnosno od 12. stoljeća njegova stvarnog i pravnog slijednika samostana Svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) – pokazati kako je izgledala organizacija jedne benediktinske opatije od utemeljenja i početaka te uspona preko kriza i obnove pa do njezina vrhunca u razvijenom srednjem vijeku i opadanja te gašenja na pragu novoga vijeka. To ćemo ponajprije učiniti putem Pravila sv. Benedikta, odnosno temeljem analize odabranih poglavlja u kojima se određuje kako opatija (samostan) treba biti ustrojena i što sve treba posjedovati kako bi mogla funkcionirati. Rogovska je opatija u tome pogledu izvrstan primjer života i organizacije benediktinskog monaštva na hrvatskom prostoru, a koja je imala i vlastiti starohrvatski prijevod na glagoljici Pravila sv. Benedikta: To e regula mostirska s(ve)toga Kuzmi i Domĕana, sačuvan u kodeksu iz početka 15. stoljeća. / The order of Saint Benedict - Ordo sancti Benedicti (OSB) - was in the Croatian political and social area during the Middle Ages not only the harbinger of the gospels and carrier of spirituality, but equally of culture, science, arts, and economy. This paper shows - by the example of Croatian Kings' Rogovska Abbey (a collective name for the convent of St. John the Evangelist in Biograd founded in 1060, i.e. since the 12he century its actual and legal successor, the convent of Saint Cosmas and Saint Damian on the hill Ćokovac near Tkon on the island of Pašman) - the organizational structure of a Benedictine abby from its foundation and beginnings, its rise and crises, to its climax in the late Middle Ages as well as its decline and closing at the verge of modern age. That is done primarily by the example of the Rule of Saint Benedict, i.e. an analysis of selected chapter defining the organizational structure of the abbey (convent) as well as all of its possessions in order to be able to function. In that regard, the Abbey of Rogovo is an excellent example of the life and organization of Benedictine monks and nuns in the Croatian area, which had its own Old Croatian translation of the Rule of saint Benedict in Glagolitic: To e regula mostirska s(ve) toga Kuzmi i Domeana, preserved in a code from the beginning of the 15th century.

Regula mostirska, Pravilo sv. Benedikta, organizacija, Rogovska opatija, srednji vijek, rani novi vijek

Međunarodni znanstveni skup povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki Sv. Marije u Zadru: Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe | International scientific conference marking 11 centuries of Benedictine presence in Zadar: Time, Space and Spirituality: Benedictine Monasticism and Its Legacy. Organizatori: Samostan benediktinki sv. Marije – Zadar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Università Cattolica del Sacro Cuore – Dipartimento di Studi medioevali, umanistici e rinascimentali (Milano), Universita di Firenze – Dipartimento di lettereclassiche, Centro studi longobardi (Milano), Zadar, 17. rujna 2020. | 17 September 2020 (referat: Regula mostirska / Pravilo sv. Benedikta i organizacija Rogovske opatije u srednjem i ranom novom vijeku | Regula mostirska / The Rule of Saint Benedict and the Organization of Abbey of Rogovo in the Middle and early Modern Age) /zbog COVID-19 sudjelovanje na skupu preko Skype/.

engleski

Regula mostirska / The Rule of Saint Benedict and the Organization of Abbey of Rogovo in the Middle and early Modern Age

Red sv. Benedikta – Ordo sancti Benedicti (OSB) na hrvatskom je političkom i društvenom prostoru tijekom srednjega vijeka bio ne samo navjestiteljem Evanđelja i nositeljem duhovnosti već podjednako kulture, znanosti, umjetnosti i gospodarskih aktivnosti. U ovom ćemo izlaganju – na primjeru hrvatske kraljevske Rogovske opatije (kolektivni naziv za samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu osnovanog 1060. godine odnosno od 12. stoljeća njegova stvarnog i pravnog slijednika samostana Svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) – pokazati kako je izgledala organizacija jedne benediktinske opatije od utemeljenja i početaka te uspona preko kriza i obnove pa do njezina vrhunca u razvijenom srednjem vijeku i opadanja te gašenja na pragu novoga vijeka. To ćemo ponajprije učiniti putem Pravila sv. Benedikta, odnosno temeljem analize odabranih poglavlja u kojima se određuje kako opatija (samostan) treba biti ustrojena i što sve treba posjedovati kako bi mogla funkcionirati. Rogovska je opatija u tome pogledu izvrstan primjer života i organizacije benediktinskog monaštva na hrvatskom prostoru, a koja je imala i vlastiti starohrvatski prijevod na glagoljici Pravila sv. Benedikta: To e regula mostirska s(ve)toga Kuzmi i Domĕana, sačuvan u kodeksu iz početka 15. stoljeća. / The order of Saint Benedict - Ordo sancti Benedicti (OSB) - was in the Croatian political and social area during the Middle Ages not only the harbinger of the gospels and carrier of spirituality, but equally of culture, science, arts, and economy. This paper shows - by the example of Croatian Kings' Rogovska Abbey (a collective name for the convent of St. John the Evangelist in Biograd founded in 1060, i.e. since the 12he century its actual and legal successor, the convent of Saint Cosmas and Saint Damian on the hill Ćokovac near Tkon on the island of Pašman) - the organizational structure of a Benedictine abby from its foundation and beginnings, its rise and crises, to its climax in the late Middle Ages as well as its decline and closing at the verge of modern age. That is done primarily by the example of the Rule of Saint Benedict, i.e. an analysis of selected chapter defining the organizational structure of the abbey (convent) as well as all of its possessions in order to be able to function. In that regard, the Abbey of Rogovo is an excellent example of the life and organization of Benedictine monks and nuns in the Croatian area, which had its own Old Croatian translation of the Rule of saint Benedict in Glagolitic: To e regula mostirska s(ve) toga Kuzmi i Domeana, preserved in a code from the beginning of the 15th century.

Regula mostirska, The Rule of Saint Benedict, Organization, Abbey of Rogovo, Middle Ages, Early Modern Age

Međunarodni znanstveni skup povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki Sv. Marije u Zadru: Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe | International scientific conference marking 11 centuries of Benedictine presence in Zadar: Time, Space and Spirituality: Benedictine Monasticism and Its Legacy. Organizatori: Samostan benediktinki sv. Marije – Zadar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Università Cattolica del Sacro Cuore – Dipartimento di Studi medioevali, umanistici e rinascimentali (Milano), Universita di Firenze – Dipartimento di lettereclassiche, Centro studi longobardi (Milano), Zadar, 17. rujna 2020. | 17 September 2020 (referat: Regula mostirska / Pravilo sv. Benedikta i organizacija Rogovske opatije u srednjem i ranom novom vijeku | Regula mostirska / The Rule of Saint Benedict and the Organization of Abbey of Rogovo in the Middle and early Modern Age) /zbog COVID-19 sudjelovanje na skupu preko Skype/.