hrvatski

Mjesto slike u govoru vjere. Povijest - teologija - primjeri

Knjiga sadrži na više stranica dulji sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, a ovdje se donosi kraća verzija: Gledano kroz povijest kršćanstva, umjetničke slike su neodvojive od prakse i interpretacije vjere. Slike, koje autorica ovdje razumijeva prvenstveno kao vizualnu interpretaciju sadržaja vjere, činjenično su prisutne i korisne za život u vjeri i njezino razumijevanje. Međutim, refleksija o mjestu i važnosti tih slika unutar raznolikoga govora vjere nije se razvila proporcionalno njihovoj raširenosti i funkcijama. K tome, umjetničke slike obično se nisu uzimale ni kao referentni izvori za teologiju kojima bi se upotpunilo jezično i pojmovno razumijevanje vjere. Emancipacija moderne umjetnosti od vjerskoga života i crkvenoga autoriteta dodatno je otežala teološko vrednovanje umjetničkih slika. Nepovoljnom odnosu umjetnosti i vjere pridonijela je i sama teologija, usmjerena na racionalnost prosvjetiteljskoga tipa koja slikama ne priznaje spoznajnu vrijednost. Ipak, suvremeno zanimanje za slikovni prikaz u društvenim, kulturnim i misaonim kretanjima potaknulo je teologiju da se sustavnije bavi slikom i s njom povezanim pitanjima u kontekstu refleksije vjere. Ovaj kratki opis mjesta slike u kršćanstvu potaknuo je autoricu na pobliže proučavanje značenja slike unutar raznolikoga govora vjere. Istraživanje je provela u tri koraka, koji čine tri glavna dijela knjige. U prvom dijelu s naslovom: »Slike u kršćanstvu – povijesnoteološki naglasci« autorica prati mjesto slike kroz povijest kršćanstva te ga dopunja određenim sustavnoteološkim temama i autorima. Autorica predstavlja četiri glavna načina uporabe slika u govoru vjere, koji su se zadržali više ili manje sve do danas: slike u funkciji poučavanja u vjeri, slike za kult, slike za pobožnost i meditaciju te slike kao umjetnička djela. Autorica u tome dijelu predstavlja i teološke – kristološkoinkarnacijske i teološkoantrpološke argumente u prilog mogućnosti slika u kršćanstvu. Konačno se osvrće na mjesto slike u odnosu na navještaj riječi i sakramente kroz povijest kršćanstva. U drugome dijelu s naslovom »Suvremeni teološki pristupi slici« autorica predstavlja i vrednuje interpretacije slike dva odabrana suvremena teologa. Prvi je fundamentalni teolog Alex Stock koji je u jedanaest svezaka izradio svoje monumentalno djelo Poetische Dogmatik. Peter Hofmann drugi je njemački teolog, također iz područja fundamentalne teologije, koji slikama daje nezamjenjivu vrijednost i ističe njihov izražajni potencijal koji se ne da potpuno prevesti u riječi. Treći dio knjige nosi naslov »Interpretacija vjere u raznolikosti slikovnih prikazivanja«. Kroz povijesni i teološki put promišljanja mjesta i uloge slike u govoru vjere postalo je jasno da nije dovoljno razmišljati samo »apstraktno« o slici i da nije moguće zadržati se samo na teorijskom promišljanju slike. Autorica svoj pristup slikama opisuje kao teološku meditaciju, jer je to jedan od načina da se na osoban način stupi u interakciju sa slikom i da se otkrije njezina poruka. Ukupno 55 slika autorica je odabrala po osobnoj inspiraciji, ali s ciljem da obuhvati što različitije vjerske motive, načine prikazivanja, stilove, autore i vremena. Raznolikost autora, razdoblja, motiva i interpretacija jasno pokazuje da je poruka vjere u svome razumijevanju neiscrpna i da se na različite načine može doživljavati, predočivati i aktualizirati u svakome vremenu i kod svakoga autora.

Umjetnička slika, teologija slike ; teološka ikonologija ; govor vjere ; Kultbild ; Andachtsbild ; likovna umjetnost ; ikona ; Drugi nicejski koncil ; Alex Stock ; Peter Hofmann ; Romano Guardini ; Christoph Schoenborn ; Biblia pauperum ; iconic turn

nije evidentirano