hrvatski

Suvremeno sveučilište između humanističkih ideala i tržišnih interesa

Rad je usmjeren na prikaz povijesnih i suvremenih pristupa sveučilištu u kontekstu promjena u visokom obrazovanju s ciljem poticanja rasprave o smjeru razvoja sveučilišta u Hrvatskoj. Osnovna pretpostavka ovog rada jest da se suvremeno sveučilište udaljilo od svojih humanističkih vrijednosti koje su proizišle iz antičkog koncepta obrazovanja i romantičarske ideje o sveučilištu koju su zagovarali neki od najistaknutijih njemačkih mislioca i postalo birokratska institucija kojim se zadovoljavaju potrebe tržišta i gospodarstva. U nastojanju da se propita održivost te pretpostavke, najprije se, s osloncem na antičku teoriju, raspravlja o (izvornom) pojmu obrazovanja kao procesu samopotvrđivanja pojedinca. Zatim se analiziraju ideje sveučilišta odabranih humanističkih mislioca (Kant, Fichte, Schleiermacher, Humboldt, Newman i Jaspers) kako bi se odredile ključne dimenzije humanističke ideje sveučilišta, koje će se naknadno operacionalizirati kao istraživačke varijable i empirijski provjeriti. U nastavku teorijske rasprave humanistička ideja sveučilišta se uspoređuje s novom vizijom visokog obrazovanja koja proizlazi iz zahtjeva za poticanjem znanstveno-tehnološkog razvoja, jačanja društva i gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te govori o posljedicama koje takva vizija ima na pojedinca. Ta se rasprava zaključuje pregledom nekih od najvažnijih globalnih, europskih i nacionalnih formalno-pravnih i razvojno-strategijskih tekstova o visokom obrazovanju, kako bi se utvrdilo koji se pravac razvoja sveučilišta danas promiče i štiti na pravno-normativnoj razini. Nakon teorijske rasprave prikazuje se tijek istraživanja provedenog u okviru rada, čiji je cilj bio utvrditi sadašnju i buduću orijentiranost sveučilišta oslanjajući se na stavove i procjene studenata. Pretpostavka istraživanja bila je da se povijesna ideja sveučilišta kao mjesto humanističke emancipacije pojedinca u Hrvatskoj danas sve više povlači pred neoliberalnom idejom, ali da se humanistička ideja još odražava u nastavnoj praksi i odnosima između nastavnika i studenata. Istraživanje je bilo provedeno na prigodnom uzorku od 1043 studenta prve godine diplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu. Za ispitivanje stavova korišteni su anketni upitnici koju su izvorno izrađeni za potrebe istraživanja. Obradom odgovora studenata potvrđeno je da se humanistička ideja sveučilišta donekle zadržala u nastavnoj praksi i odnosima između nastavnika i studenata.

Obrazovanje, sveučilište, čovjek, humanistički ideali

nije evidentirano