hrvatski

"Proklete Hrvatice" i suvremeni kontekst proučavanja Zagorke

Milana Vuković Runjić u svojoj knjizi Proklete Hrvatice ispisuje kratke biografije deset hrvatskih umjetnica koje su zadužile hrvatsku kulturu, od Cvijete Zuzorić do Ene Begović. U poglavlju naslovljenom "Prva je pokazala 'Što žena umije...'" Vuković Runjić bavi se životom i radom Marije Jurić Zagorke. Poglavlje je napisano na temelju Zagorkinih autobiografskih tekstova i Lasićeve monografije te u najvećoj mjeri ponavlja stalna mjesta u tradicionalnom proučavanju spisateljičina rada, ne donoseći nove biografske informacije ni svježe uvide u njezina književna djela. Budući da je knjiga, kako zbog izdavača (24 sata) tako i zbog načina distribucije i cijene (na kioscima za 19, 90 kn), namijenjena najširem čitateljstvu, ne iznenađuje da je posrijedi još jedna u dugom nizu parafraza općih mjesta Zagorkine biografije. Problematičan je pak, osobito s feminističke pozicije, način na koji se Zagorkin život promatra gotovo u potpunosti izvan društvenog konteksta. Vuković Runjić povremeno podsjeća da su neke nepravde nanesene Zagorki posljedica toga što je bila žena, no "prokletstvo" iz naslova u knjizi dosljedno se tumači na individualnoj razini, kao posljedica genijalnosti i jedinstvenosti umjetnica, a ne na društveno-političkoj razini, gdje bi umjesto na osobnim tragedijama naglasak trebao biti na patrijarhalnom sustavu. U izlaganju će se stoga analizirati poglavlje o Zagorki te komentirati njegovo mjesto u suvremenom proučavanju autoričina života i rada.

Zagorka, biografija, privatno i javno, feminizam

nije evidentirano