hrvatski

Didaktičko-metodičke kompetencije nastavnika matematike

Raširenost izazova i zahtjeva nastave matematike u obrazovnim sustavima diljem svijeta dovela je do afirmacije novog interdisciplinarnog znanstvenog područja koje se u široj znanstvenoj zajednici navodi kao „Matematičko obrazovanje“ (eng. Mathematics Education). Pored sadržaja supstratne znanosti, izazovi suvremene nastave matematike predmet su interesa stručnjaka različitih profila (pedagoga, psihologa, sociologa, antropologa, komunikologa i sl.) što implicira kompleksnost zahtjeva koji predstoje predmetnim metodikama i didaktikama čiji položaj i klasifikacija u sustavno-znanstvenom sistematskom poretku nisu razjašnjeni u znanstvenoj zajednici. Specifičnost zahtjeva nastave matematike pokazuje se kao izazov visokog prioriteta suvremenih obrazovnih sustava. Glavni ciljevi tog područja su obrazovanje nastavnika matematike, unapređenje kvalitete nastave matematike te jačanje znanstveno-istraživačkog potencijala u području matematičkog obrazovanja. U nastojanjima da se učenicima pruži suvremena i kvalitetna nastava matematike, nužno je razmatrati zastupljenost pedagoških i didaktičko-metodičkih sadržaja u obrazovanju nastavnika te usklađenost obrazovnih standarda s nastavnim planovima i programima. U suvremenom društvu mnogobrojnih trendova kompetencije nastavnika matematike moraju se sagledavati u okviru šireg društvenog i obrazovno-političkog konteksta unutar kojeg promatramo i cjelokupno matematičko obrazovanje, a polazište u nastavi mora biti usmjereno na učenike, ali i čimbenike koji utječu na razvoj njihovih vještina i sposobnosti te odgojnih vrijednosti koje pritom stječu. Pritom treba koristiti suvremene didaktičke pristupe te ih prilagođavati s obzirom na specifičnosti učenja i poučavanja matematike te s obzirom na znanja, umijeća i sposobnosti nastavnika koja su u najiziravnijoj vezi s učenjem učenika. Razumijevanje pojedinačnih uvjerenja, stavova i postupaka nastavnika, koje čine učinkovitu nastavu matematike, suštinski su izazov i prioritet matematičkog obrazovanja te su stoga osnova istraživačkih interesa, kao i refleksije osobnih praktičnih iskustava i djelovanja nastavnika usmjerenih na unaprjeđivanje odgojno-obrazovne prakse.

matematičko obrazovanje, kompetencije nastavnika, uvjerenja i samoprocjene nastavnika

nije evidentirano