Ugarsko – hrvatske umjetničke veze u «dugom» srednjem vijeku (CROSBI ID 67933)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Jurković, Miljenko
hrvatski
Ugarsko – hrvatske umjetničke veze u «dugom» srednjem vijeku
Hrvatsko-ugarske kulturne i umjetničke veze u srednjem vijeku uglavnom reflektiraju dinamiku međusobnih odnosa ključnih protagonista. Te veze, koje se formalno rađaju u sutonu Hrvatskog Kraljevstva, mogu se prikazati kao svojevrstan triptih koji počinje s jednim od posljednjih hrvatskih kraljeva, Zvonimirom i njegovom ugarskom suprugom, triptih koji se nastavlja velikom nacionalnom dinastijom Arpadovića, da bi, kako to obično biva u srednjovjekovnim razdobljima, završio s dalekim Anžuvincima koji su preko Napulja i Hrvatske te moćnih Šubića, stigli do Budima i postali zajednički kraljevi. Započeti valja s apogejem Hrvatskog Kraljevstva jer veze Ugarske i Hrvatske započinju i prije fatalne ženidbe. O tome govore začudne činjenice, poput identičnih tlocrta bazilike u Zalaváru i krunidbene bazilike kralja Zvonimira u Solinu. Da je to bio ugarski dar hrvatskom kralju, dalo bi se razumjeti, ali ta je bazilika sagrađena barem u vrijeme kralja Petra Krešimira IV., i prije bi moglo biti da je riječ o obrnutom utjecaju. Kulturnoj baštini ne događa se ono što politika često diktira. Hrvatska je 1102. dobila stranoga kralja. Činjenica je, međutim, da se on morao doći kruniti u Biograd, te da je u svom prvom ozbiljnom pohodu investirao nezapamćene količine novca, dijelom ih uloživši, opet zanimljivo, u onaj samostan čiji je privrženi donator kralj Petar Krešimir – samostan benediktinki svete Marije u Zadru. Anžuvinska je pak dinastija do Ugarske došla preko Hrvatske, kada je siroti Karlo Robert gotovo u strahu, uza Šubićevu pratnju, odlazio prema svojem novom posjedu. S Anžuvincima je došla europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Ugarska se s novom dinastijom, upravo preko hrvatskih luka, otvara prema Zapadu, a privilegirani položaj vicekralja šubićevske dinastije omogućio je i procvat hrvatskih prostora. Konačno, zar najljepši predmet zlatarstva ikada – Škrinja svetog Šimuna, antologijski primjerak u europskim okvirima – ne potječe upravo iz Zadra? Triptih hrvatsko-ugarskih veza kroz srednji vijek počiva na osobnim vezama pripadnika elite, a sretne okolnosti omogućile su da Hrvatska u toj simbiozi lakše prihvati rane venecijanskog preuzimanja ključnih gradova, a krajem razdoblja i prodor Osmanlija.
srednji vijek, umjetnost srednjeg vijeka, Hrvatska, Mađarska
nije evidentirano
engleski
Artistic Connections between Croatia and Hungary in the “long” Middle Ages
nije evidentirano
Middle Ages, medieval art, Croatia, Hungary
nije evidentirano
Podaci o prilogu
94-119.
objavljeno
Podaci o knjizi
Ars et Virtus. Hrvatska – Mađarska : 800 godina zajedničke kulturne baštine. / Ars et Virtus. Croatia – Hungary : 800 Years of Shared Cultural Heritage
Bagarić, Marina ; Damjanović, Dragan ; Sudec Andreis, Iva ; Vugrinec, Petra
Zagreb : Budimpešta: Galerija Klovićevi dvori ; Mađarski nacionalni muzej
2020.
978-953-271-131-8