hrvatski

Transformacije povijesnog pejzaža Kvarnerskih otoka između antike i ranog srednjeg vijeka

Kasna antika, u svom najvećem kronološkom opsegu (kako se danas sve više prihvaća), od Tetrarhije pa do Karla Velikog, razdoblje je velikih transformacija monumentalnog pejzaža na istočnome Jadranu. Fokusirajući se na prostor Kvarnerskih otoka kao case studies, nastojat će se ukazati na različite vidove promjena. One su uvjetovane ključnim političkim i društvenim mijenama, od kojih najveći utjecaj na transformacije pejzaža imaju kristijanizacija, seoba naroda, Gotski ratovi, prodor Avara i Slavena u Dalmaciju u ranom 7. stoljeću, te konačno franački prodor u Istru i Dalmaciju krajem 8. stoljeća, koji ujedno obilježava i kraj kasne antike na ovim prostorima. Kombinacijom novih tehnologija i metoda može se već u sadašnjem stanju istraživanja dati čitav niz podataka o transformaciji kulturnog pejzaža od 3. do 8. stoljeća. Promjene su u prvom redu vidljive u gradovima Arba, Apsorus, Curicta, Fulfinum, od modela nastanka, preko Rimskog razdoblja do kristijanizacije i, za tri od ta četiri grada, nastanka biskupskih sjedišta. U ruralnom se prostoru može pratiti modele naseljavanja i korištenja zemlje, procese napuštanja i ponovnog korištenja pojedinih naselja, izgrad-nju crkava i obrambenih sustava, pojavu samostana, koji svaki na svoj način daju pečat transforma-cijama kulturnog pejzaža.

povijesni pejzaž, kvarnerski otoci, kasna antika, rani srednji vijek

nije evidentirano