hrvatski

Valdi Glavić, "Štorija ud Poja", Pazin-Ročko Polje 2016., 223 str.

Knjiga predstavlja opsežni prikaz različitih segmenata iz prošlosti i sadašnjosti ovog zanimljivog mjesta na Buzeštini, koje se od davnina sastojalo od niza zaselaka (Bršćak, Draga, Žulići, Pavletići, Premci, Pahari, Bartolasi, Krbavska Vas, Kebri / Vuki, Benčići, Fabruži, Glavići, Ročko Polje-centar, Škoj) koje je autor ovdje i zasebno obradio. U uvodnom dijelu u kojem opisuje točan smještaj i glavna zemljopisna obilježja toga kraja, autor navodi činjenicu da je to područje nekad bilo dobro razvijeno najviše zahvaljujući željezničkoj pruzi te dobroj povezanosti s Pulom i Trstom, gdje su žitelji prodavali svoje proizvode. Iako se nakon Drugog svjetskog rata mjesno stanovništvo počelo osipati, prema popisu iz 2011. u spomenutim zaselcima ipak živi preko 170 ljudi. Glavić opisuje granice Ročkog Polja te utvrđuje postojanje nekoliko starih kamenih oznaka koje su na njima ostale do danas. Geološke, klimatološke i hidrološke karakteristike ovoga kraja također su vrlo zanimljive (malo snijega, mnogo bure, česte jesenske bujice), uz autorovo navođenje nekoliko ekstrema i pučkog prognoziranja vremena (primjerice, klobuk na Učki ili promatranje izlaska i zalaska sunca). Posebice je važan prirodoslovno-speleološki dio knjige, u kojem se podrobnije opisuje niz jama i pećina u okolici (pećina Seline, pećina Črnehovica, Binbina jama, Fabrišova jama, Rabakova ili Kerbauc pećina, Sikirićeva pećina, Cerići pećina). Podrobno se donose demografski pokazatelji naseljenosti kroz pojedina povijesna razdoblja od 1857. dalje. Prema posljednjem popisu stanovnika, najčešća su prezimena Glavić, Žulić, Rabak, Pavletić, Grabar, Nemarnik, Šterpin i dr. Interesantna je autorova usporedba prezimena s nekadašnjim stanjem, jer se iz nje uočava da su se mnoga stara prezimena uspjela očuvati do danas. Uz prezimena, bilježi, dakako, i obiteljske nadimke, primjerice Fijocovi, Glavićevi, Benčićevi, Vučji, Grabrovi, Trtajkini, Paharovi i dr. Tijekom prošlosti Ročko je Polje dijelilo sudbinu ostalih dijelova Buzeštine. Naselje se prvi put spominje 1373., u povelji kojom ga, uz ostale posjede, akvilejski patrijarh Marquardo daruje riječkom plemiću Dujmu, nasljedniku Osalka Črnogradskog. Osobitu je ulogu odigralo u doba Uskočkog rata u XVII. stoljeću, kada je pripadalo Mletačkoj Republici, ali se nalazilo na njezinoj granici s Habsburškom Monarhijom, pa su se i na njemu dogodili mnogi sukobi između dviju država koji su obilježili ovaj rat. Kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata poginula su osmorica žitelja Ročkog Polja, nekoliko ih je završilo i u njemačkim koncentracijskim logorima, a najstariji žitelji i danas pamte Rommelovu ofanzivu iz listopada 1943. Na koncu knjige sastavljen je i popis dvadeset i dvoje kazivača koji su autoru pomagali u stjecanju spoznaja o ovom zanimljivom kraju, bilješka o piscu, a potom niz drugih slikovnih priloga (starih fotografija i faksimila, novinskih članaka i sl.).

Valdi Glavić, Ročko Polje

nije evidentirano