hrvatski

Povezanost motivacijske klime i simptoma sagorijevanja u sportu

Istraživanja pokazuju da je sagorijevanje povezano s nižim samoprocjenama psihosocijalne dobrobiti te manjom vjerojatnosti ostvarenja sportskog uspjeha (Goodger i sur., 2007). Motivacijska klima u sportskom okruženju definirana je nizom činitelja koji se odnose na specifičnosti ciljeva kojima sportaš teži, način vrednovanja sportskog postignuća te obilježja odnosa s članovima sportskog tima (Seifriz i sur., 1992), pri čemu razlikujemo motivacijsku klimu usmjerenu na razvoj vještina te motivacijsku klimu usmjerenu na rezultat. Cilj istraživanja bio je ispitati obilježja povezanosti različitih oblika vršnjačke motivacijske klime sa stupnjem izraženosti različitih aspekata sindroma sagorijevanja kod sportaša. U istraživanju je sudjelovalo 206 sudionika, 133 mladića i 73 djevojke čija se dob kretala u rasponu od 18 do 24 godine (M=20.81 ; SD=1.22). Svi sudionici istraživanja posjeduju iskustvo aktivnog bavljenja sportom, a prosječna dužina sportskog staža iznosi 9 godina (M= 9.53 ; SD=4.01). Sudionici su ispunili Upitnik sagorijevanja za sportaše (Raedeke i Smith, 2001) koji se sastoji od tri podljestvice: Emocionalna/tjelesna iscrpljenost, Smanjen osjećaj postignuća te Gubitak vrijednosti vlastitog sporta te Upitnik vršnjačke motivacijske klime (Ntoumanis i Vazou, 2005), koji sadrži podljestvice koje se opisuju motivacijsku klimu usmjerenu na razvoj vještina (Napredak, Podrška i Trud) te podljestvice koje opisuju motivacijsku klimu usmjerenu na izvedbu (Natjecanje unutar tima i Sukob unutar tima). Prema dobivenim rezultatima, sportaši u čijem se timu potiče ulaganje truda, važnost napretka i usavršavanja sportske izvedbe te se promiče zajedništvo i međusobna podrška u manjoj mjeri izvješćuju o smanjenom osjećaju postignuća te gubitku vrijednosti vlastitog sporta. Emocionalna i tjelesna iscrpljenost također je manja kod onih sportaša u čijem se timu cijeni međusobna podrška članova tima i trud kojeg sportaši ulažu u razvoj sportske vještine. Nasuprot tome, sportaši koji u većoj mjeri izvješćuju o sukobima među članovima sportskog tima češće izvješćuju o simptomima sagorijevanja koji uključuju emocionalnu i tjelesnu iscrpljenost te smanjen osjećaj postignuća. Prema dobivenim rezultatima, rivalstvo među članovima tima nije povezano sa simptomima sagorijevanja kod sportaša. S obzirom na brojne negativne posljedice sindroma sagorijevanja kod sportaša (Goodger i sur., 2007), iznimno je važno da treneri potiču i njeguju sustav vrijednosti koji dovodi do razvoja i održavanja motivacijske klime usmjerene na razvoj vještina koja predstavlja jedan od zaštitnih faktora za pojavu sindroma sagorijevanja kod sportaša.

sagorijevanje ; motivacijska klima ; sportaši

nije evidentirano