Naslov
Prostorna analiza IgA vaskulitisa primjenom geostatistike
(Spatial analysis of IgA vasculitis using geostatistics)

Autori
Šapina Matej ; Frković Marijan ; Šestan Mario ; Sršen Saša ; Ovuka Aleksandar ; Batnožić Varga Mateja ; Kifer Nastasia ; Held Martina ; Kramarić Karolina ; Brdarić Dario ; Milas Krešimir ; Gagro Alenka ; Jelušić Marija

Izvornik
Reumatizam (0374-1338) 67 (2020), Supp 1; 13-13

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
IgA vaskulitis, djeca, geostatistika
(IgA vasculitis, children, geostatistics)

Sažetak
Uvod: Henoch Schönleinova purpura ili IgA vaskulitis (IgAV) najčešći je vaskulitis dječje dobi. Iako etiologija bolesti i dalje nije poznata, čini se da u nastanku sudjeluju geni i okoliš. Dosadašnje prostorne analize uglavnom su korištene u promatranju širenja zaraznih bolesti, međutim novija istraživanja pokazuju i obećavajuću primjenu kod nezaraznih bolesti u koje ubrajamo i reumatske bolesti. Cilj ovog rada jest opisati incidenciju i prostornu raspodjelu raširenosti IgAV-a te istražiti mogu li se geoprostorni analitički modeli primijeniti i na neku reumatsku bolest. Ispitanici i metode: Prikupljeni su podaci o bolesnicima iz pet tercijarnih centara u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2019. godine. Prosječna godišnja incidencija IgAVa izračunata je prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine. Izrađena je koropleta karta za promatranje prostorne raspodjele i interpolaciju koristeći prostornoempirijsko Bayesijansko zaglađivanje. Postojanje lokalne prostorne autokorelacije procijenjeno je Moranovim I koeficijentom, a značajnost ispitana pomoću parametara lokalnih pokazatelja prostornog povezivanja. Rezultati: Uključeno je 596 pacijenata, 52, 52% muškog i 47, 48% ženskog spola prosječne dobi od 6, 42 (4, 42 – 8, 84) godine. Procijenjena prosječna godišnja incidencija IgAV-a bila je 7, 47 na 100 000 djece s 95%-tnim intervalom pouzdanosti između 6, 88 i 8, 98. Primarni podaci očekivano su pokazali da najveći broj slučajeva dolazi iz gradova s većim brojem stanovnika. Međutim, Bayesijanskom metodom pokazalo se da je prosječna godišnja incidencija IgAV-a zapravo grupirana oko velikih gradova. Dobiveni Moranov koeficijent bio je 0, 493, što ukazuje na značajnu pozitivnu prostornu autokorelaciju IgAV-a. Izdvojene su tri statistički značajne grupacije: dvije u mediteranskom i jedna u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Naknadno su ta mjesta definirana kao žarišta s većom incidencijom od ostalih mjesta jer je procijenjena prosječna godišnja incidencija IgAV-a tamo bila više od 13 oboljelih na 100 000 djece. Zaključak: Ovo istraživanje pokazalo je da postoji prostorno grupiranje incidencije IgAV-a. Međutim, potrebne su daljnje geostatističke analize kako bi se procijenila značajnost stvaranja takvih vremensko-prostornih grupacija kod nezaraznih bolesti, uključivo i reumatskih. Potpora: Projekt Hrvatske zaklade za znanost, IP- 2019-04-8822

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA