hrvatski

Je li moguća pravda i društvena stabilnost na „nestabilnim“ temeljima pamćenja? Primjer Bosne i Hercegovine

Članak nastoji odgovoriti na pitanje o mogućnostima kreiranja stabilnog, sigurnog i demokratski uređenog društva u BiH. Jedna od ključnih prepreka tom ostvarenju je i instrumentalizacija i zloupotreba prošlosti i javnih narativa o prošlosti, a ona se potajno provlači kroz neke od institucija pamćenja, kao što je posebice obrazovni sustav. Ističući usku povezanost s pravdom te nužnost prenošenja pamćenja i važnost rada na pamćenju, uglavnom shvaćenog kao upravljanje pamćenjem, autori navode neke konkretne probleme s kojima se suočava društvo u BiH u tom segmentu, kao što je selektivni pristup prošlosti. Ipak, iako je pamćenje i historijski diskurs općenito u procesu definiranja i često ostavljen na milost i nemilost raznim separatističkim, ali i unitarističkim pretenzijama, autori smatraju kako pamćenje, na kojemu se stalno „odozgo" radi i oblikuje ga se ovisno o prezentističkim ciljevima, također u sebi nosi potencijal koji garantira bolju budućnost, odnosno pamćenje „odozdo" ili građanska iskustva suživota kao mogućeg i ostvarivog.

pamćenje, društvo, etika, stabilnost, Bosna i Hercegovina

nije evidentirano