hrvatski

Sport, diskriminacija, nasilje

Prvo poglavlje „Moralna panika kao čimbenik zakonodavnog procesa: Primjer Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima“ autora Ivana Zečevića zasnovano je na diplomskome radu obranjenom 2013. godine na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U navedenom radu autor je obradio vezu između fenomena moralne panike i procesa donošenja Zakona. Kao temelj rada predstavljen je teorijski okvir moralne panike, te je u skladu s teorijskim okvirom analiziran proces nastajanja i izmjena ZSNŠN-a. Opisani su ključni momenti i pojedini incidenti koji su bili okidači za pojedine zakonske izmjene. Analiza sadržaja je osnovna znanstvena metoda koja se koristila kako bi se potvrdila veza moralne panike s nastajanjem ZSNŠN-a, te su za potrebe analize korištene dnevne tiskovine, službeni dokumenti Vlade i pojedinih saborskih odbora, internetski članci i sl. Vremenski okvir analize je osam godina, od izglasavanja ZSNŠN-a 2003. godine do njegovih trećih izmjena 2011. godine. U svrhu ove knjige, potaknut prijedlogom novih izmjena ZSNŠN-a, autor je navedeni diplomski rad nadopunio novom analizom sadržaja nakon pojedinih incidenata navijača kako bi proširio, potvrdio ili opovrgnuo zaključke iz diplomskog rada. Ovo poglavlje predstavlja presjek ključnih problema u procesu nastajanja i izmjena ZSNŠN-a uzrokovanih utjecajem moralne panike i kritiku službenih institucija, koje unatoč nejasnoćama i nelogičnostima istoga žele dodatno proširiti represivne mjere s ciljem uvođenja apsolutne kontrole nad jednom društvenom skupinom. Drugo poglavlje „Navijačka igra“: Percepcije navijača o nasilnim praksama navijačke subkulture“ autora Andreja Ivana Nuredinovića, zasnovano je na diplomskom radu obranjenom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine, pod istoimenim naslovom. Za potrebe ove knjige rad je znatno izmijenjen i dorađen, dodani su mu novi podaci, proširen teorijski okvir, modificirane spoznaje i zaključci. Sam je rad metodološki prvenstveno zasnovan na intervjuima s bivšim i sadašnjim pripadnicima navijačke skupine Bad Blue Boys te opservacijama autora, koji je i sam dugogodišnji navijač nogometnog kluba Dinamo. Fenomen se promatra iz pozicije samih navijača kao ključnih aktera i nosioca nasilnih rituala. U radu se problematizira često shvaćanje navijačkog nasilja kao iracionalnog ponašanja, usmjerenog prema oštećivanju društvene imovine i ozljeđivanju nedužnih građana te protjerivanju “normalnih navijača” s tribina, kako se često implicira prilikom medijskog izvještavanja o incidentima ili u očitovanjima povezanih aktera. Na temelju autorovih uvida i usporedivih istraživanja radi se seciranje vrsta nasilja koje navijačka skupina provodi, pri čemu se poseban fokus pridaje nasilju između navijačkih skupina, koje se gleda kao vid kompeticije prilikom koje je prisutan niz kolektivnih normi ponašanja. Otkriva se struktura i okvir takvog nasilja te se isto promišlja kroz fenomene kao što su igra, ritual i karnevalsko ponašanje. Naposljetku, objašnjavaju se specifičnosti zagrebačke navijačke subkulture s obzirom na odnos prema drugim akterima poput policije, građana i drugih subkultura, a ujedno se opisuje navijački aktivizam i solidarnost u zajednici. Treće poglavlje „Jer svaka noć ima svoje jutro. Za sve nas jedan san“ autora Gorana-Pavela Šanteka značenjska je analiza i interpretacija dijela poruke Bad Blue Boysa istaknute putem transparenta na važnoj europskoj utakmici Dinama u Maksimiru. Zasnovana je prvenstveno na diskurzivnoj analizi medijske građe i promatranjima autora, a u skladu s konceptima studija slučaja pomoću ove poruke bogate značenjima pokušava se gustim opisom doći do razumijevanja specifičnoga načina funkcioniranja udruge građana Građanski nogometni klub Dinamo i protumačiti kakav utjecaj na ovakvo funkcioniranje kluba ima hrvatska tranzitivna društvena stvarnost sa svojom isprepletenošću interesa sportskih, pravnih, ekonomskih i političkih elita. U prvom dijelu rada predstavlja se nastanak udruge građana NK Dinamo 1998. godine, njezin odnos s prošlim institucionalnim oblikovanjima istoga kluba, i diskriminirajući odnos koji se od početka u udruzi građana uspostavlja spram njezinih članova, pri čemu se krše i klupski i državni propisi. Drugo poglavlje rada predstavlja pravnu borbu navijača Dinama udruženih u pojave Bad Blue Boysi, Zajedno za Dinamo i Dinamo to smo mi za svoj klub, odnosno provođenje klupskih pravnih akata (Statuta i pravilnika) te hrvatskih zakona i propisa vezanih uz sportske i udruge građana. Kao i u prvom dijelu rada, pokazuje se kako slab i neučinkovit odgovor nadležnih pravnih i političkih tijela omogućuje navijačima da stanje u kojemu je njihov klub uspoređuju s noću. U trećoj cjelini rada dobivene spoznaje se teorijski kontekstualiziraju, prvenstveno pomoću ideja Pierrea Bourdieua, a u četvrtoj cjelini se sve uočeno razmatra u kontekstu problematičnosti u funkcioniranju suvremenoga hrvatskoga društva i teškoćama u procesima njegove transformacije iz klijentelističkoga socijalističkoga u puno demokratsko društvo, u kojemu institucije nepristrano, učinkovito i transparentno funkcioniraju i svi su građani jednaki u svojim institucionalno štićenim pravima. U društvu u kojemu nije tako, pokazuje se razložnim da i navijači Dinama Bad Blue Boysi postaju aktivisti civilnoga društva i borci za pravnu državu te bolju i pravedniju zemlju.

Sport, diskriminacija, nasilje, Bad Blue Boys, Dinamo

nije evidentirano