hrvatski

Hrvatski istok – geostrategijske značajke

Tijekom prošlog stoljeća jadranska fasada, te prostorna participacija u „panonskoj lepezi“ geostrategijskih smjerova, osiguravali su bivšoj državnoj zajednici – Jugoslaviji, bitna geostrategijska obilježje srednjoeuropske, sredozemne i podunavske države. Njenim raspadom 1990-tih godina, upravo su jadranski i istočnohrvatski krak hrvatskog prostora predstavljali strategijske ciljeve srbijanske agresije. U navedenom kontekstu, istočnoslavonski prostor ima posebno geostrategijsko značenje – čvorište prometnih smjerova, regionalnog i europskog značaja. Sjecište koridora X, Vc, VII i njegova interakcijska povezanost s jadransko-jonskim koridorom, u euroatlantskom i europskom, posebice gospodarskom integracijskom procesu, predstavlju jednu od najznačajnijih geostrategijskih osnovica sigurnosti i razvoja Jugoistočne Europe. U kontekstu ekološkog prostornog pristupa, trend sve veće važnosti intermodalnog prometa otvara perspektivu strategijskog značenja u procesu njihova oblikovanja u nacionalne/regionalne osovine održivog razvoja, te kao takvi predstavljaju nacionalni i regionalni, ali i širi europski interes. Slijedom navedenog, istočnoslavonski prostor predstavlja vrlo značajnu interaktivnu prostornu sastavnicu Republike Hrvatske kao mediteranske i srednjoeuropske, a posebice podunavske države, u gravitacijskoj zoni Dunava, odnosno Podunavlja kao jedne od najznačajnijih okosnica europskog razvoja na prevlaci globalnog značaja od Atlantika do Crnog mora.

geostrategija, geopolitika, hrvatski istok, koridori/osovine održivog razvoja

nije evidentirano