hrvatski

Ekološki kriminalitet u Hrvatskoj – Quo Vadis?

Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije te se stoga njezino zakonodavstvo trebalo u potpunosti uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Hrvatska i dalje kontinuirano usvaja i mijenja svoje zakonodavstvo kako bi postigla potpunu usklađenost. Borba protiv ekološkog kriminaliteta, osim represivnog pristupa, zahtijeva proaktivno djelovanje svih dionika. Zbog niskih kazni propisanih hrvatskim Kaznenim zakonom i visokih profita koji se mogu steći ovim kaznenim djelima, ekološki kriminalitet počiniteljima postaje sve privlačniji i često zbog mogućnosti velikog profita ulazi u sferu organiziranog kriminala (npr. trgovanje divljim vrstama, ugrožavanje okoliša otpadom, protuzakoniti lov i ribolov itd.). Šteta nastala ovim kaznenim djelima često je vrlo velika, a borba protiv počinjenja ovih kaznenih djela zahtijeva multidisciplinarni pristup i specijalizaciju svih dionika koji se bave ovom vrstom kriminaliteta. Osim toga, potrebna je jedinstvena baza podataka o tim kaznenim djelima, počiniteljima i svim fazama kaznenog postupka. Da bi se dobio uvid u trendove kretanja kaznenih djela i broj prijavljenih, optuženih i osuđenih pravnih i fizičkih osoba za kaznena djela protiv okoliša u Republici Hrvatskoj analizirat će se statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova i statistički podaci Državnog zavoda za statistiku. Ovakva analiza pružit će vrijedne povratne informacije o trenutnom stanju u borbi protiv ekološkog kriminaliteta u Hrvatskoj.

ekološki kriminalitet ; Hrvatska ; kaznena djela ; statistika

nije evidentirano