hrvatski

Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba

Glavni cilj istraživanja ovog rada jest analiza međuzavisnosti prometne i poslovne (opskrbno-uslužne) funkcije 10 terminala javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba (u daljnjem tekstu terminala) te na temelju dobivenih podataka njihova komparacija i klasifikacija. Analitički dio rada rađen je na bazi dostupnih statističkih podataka i ankete. Prostorni obuhvat svakog pojedinog terminala određen je prema fizionomsko-funkcionalnim obilježjima. Današnji sustav javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba objedinjuje podsustave tramvajskog, gradskog i prigradskog autobusnog te od 1992. i podsustav prigradskog željezničkog prometa. Svaki od ta tri podsustava organiziran je preko zasebnih prometnih mreža, koje se dodiruju u pojedinim točkama-čvorovima, a zovu se terminali. Prema autorovu mišljenju, terminal u geografskom smislu mogao bi se definirati kao uređen prostor na kojem dolazi do kontakta više linija unutar mreže dvaju ili više podsustava javnoga gradskog i prigradskog prometa te gdje se zbog prijekida prometnog toka u vidu promjene prijevoznog sredstva javlja pogodnost za povećanu koncentraciju poslovnih djelatnosti. U ovom radu analizirano je 10 terminala Zagreba - 6 gradskih (Borongaj, Črnomerec, Dubrava, Glavni kolodvor, Ljubljanica, Savski most) i 4 prigradska u satelitskim naseljima zagrebačke regije (Samobor, Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić). Gradski terminali smješteni su na kontaktnim točkama u mreži tramvajskih te gradskih i prigradskih autobusnih linija, a prigradski predstavljaju kontaktne točke (čvorove) u mreži prigradskih autobusnih linija. I gradski i prigradski terminali smješteni su tako da svojim autobusnim linijama pokrivaju čitavu prigradsku zonu Zagreba, pa ne treba čuditi njihova prisutnost u svim dijelovima grada, ali i okolice (Sl. 1). Međuzavisnost prometne i poslovne funkcije analizirana je na primjeru gradskog terminala Črnomerec (Sl.2). Sukladno brojnosti i strukturi poslovnih objekata, uočavaju se 4 karakteristične zone koncentracije objekata opskrbno-uslužne funkcije. Dominantna poslovna djelatnost na terminalu Črnomerec, kao i na ostalim zagrebačkim terminalima, jest trgovina, pogotovo za kratkoročne potrebe, ispred ugostiteljstva i uslužnog zanatstva, a u strukturi objekata prema izgrađenosti prevladavaju izgrađeni (čvrsti) objekti (Tab.2 i Tab.3). Kao što se vidi iz Tab. 1, terminal Glavni kolodvor ima najvažnije prometno-poslovno značenje u strukturi zagrebačkih terminala. Uočava se i veća važnost gradskih od prigradskih terminala zbog jače prometne funkcije, koja se odražava na dnevnu fluktuaciju ljudi, a time i na broj objekata poslovnih djelatnosti. Usprkos smanjenju dnevnog protoka ljudi na svim zagrebačkim terminalima (individualna motorizacija, porast nezaposlenosti), u posljednjih desetak godina u uvjetima tržišnog gospodarstva dolazi do zamaha privatnog poduzetništva, što se očituje značajnim porastom broja objekata opskrbno-uslužnih djelatnosti (Tab.2, Tab. 3). Anketom kojom su ispitani zaposleni u 250 od ukupno evidentiranih 784 objekta na svim analiziranim terminalima ustanovljeno je da je riječ o objektima relativno male poslovne površine (30-ak m2), otvorenim u ovom desetljeću (prosječna starost iznosi oko 7 godina i 6 mjeseci), s malim brojem zaposlenih (malo više od 3 po radnji) i s relativno velikim udjelom zaposlenih vlasnika, što je dokaz sitnog, privatnog, relativno mladog poduzetništva (Tab.4). Pri klasifikaciji terminala najbitnije je utvrditi važnost svakog pojedinog terminala prema međuzavisnosti prometne i poslovne funkcije (Sl. 3). Kao što se vidi iz Tab. 5, zagrebački terminali rangirani su u 4 skupine, sukladno njihovu značenju u funkcionalno-prostornoj strukturi grada. Jasno je uočljiva dominacija gradskih nad prigradskim terminalima, što upućuje na još uvijek dominantnu ulogu matičnoga grada nad urbaniziranom okolicom u okviru gradske regije Zagreba. Gradski terminali bi se stoga mogli svrstati u trgovačke subcentre u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba, a prigradski predstavljaju dio središnjih poslovnih zona samih satelitskih naselja te tako zauzimaju primarno značenje u tim naseljima. Usprkos brojnim problemima i nedostacima, očekuje se daljnje koncentriranje poslovnih djelatnosti u terminalnim zonama na sadašnjim, ali i planiranim budućim terminalima, čemu bi znatno pridonijela potpuna integracija podsustava prigradske željeznice u sustav javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba.

javni gradski i prigradski promet Zagreba; terminali - prometni čvorovi; lokacija poslovnih (opskrbno-uslužnih) djelatnosti; sitno poduzetništvo; trgovačko-poslovni (sub)centri u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba

nije evidentirano