Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109132

Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba


Opačić, Vuk Tvrtko
Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba // Hrvatski geografski glasnik, 62 (2000), 93-107 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 109132 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba
(Terminals of the Urban Public Transport in Zagreb)

Autori
Opačić, Vuk Tvrtko

Izvornik
Hrvatski geografski glasnik (1331-5854) 62 (2000); 93-107

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
javni gradski i prigradski promet Zagreba; terminali - prometni čvorovi; lokacija poslovnih (opskrbno-uslužnih) djelatnosti; sitno poduzetništvo; trgovačko-poslovni (sub)centri u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba
(Zagreb urban public transport; terminals; terminal transport functions; terminal business functions; commercial business subcenters)

Sažetak
Glavni cilj istraživanja ovog rada jest analiza međuzavisnosti prometne i poslovne (opskrbno-uslužne) funkcije 10 terminala javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba (u daljnjem tekstu terminala) te na temelju dobivenih podataka njihova komparacija i klasifikacija. Analitički dio rada rađen je na bazi dostupnih statističkih podataka i ankete. Prostorni obuhvat svakog pojedinog terminala određen je prema fizionomsko-funkcionalnim obilježjima. Današnji sustav javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba objedinjuje podsustave tramvajskog, gradskog i prigradskog autobusnog te od 1992. i podsustav prigradskog željezničkog prometa. Svaki od ta tri podsustava organiziran je preko zasebnih prometnih mreža, koje se dodiruju u pojedinim točkama-čvorovima, a zovu se terminali. Prema autorovu mišljenju, terminal u geografskom smislu mogao bi se definirati kao uređen prostor na kojem dolazi do kontakta više linija unutar mreže dvaju ili više podsustava javnoga gradskog i prigradskog prometa te gdje se zbog prijekida prometnog toka u vidu promjene prijevoznog sredstva javlja pogodnost za povećanu koncentraciju poslovnih djelatnosti. U ovom radu analizirano je 10 terminala Zagreba - 6 gradskih (Borongaj, Črnomerec, Dubrava, Glavni kolodvor, Ljubljanica, Savski most) i 4 prigradska u satelitskim naseljima zagrebačke regije (Samobor, Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić). Gradski terminali smješteni su na kontaktnim točkama u mreži tramvajskih te gradskih i prigradskih autobusnih linija, a prigradski predstavljaju kontaktne točke (čvorove) u mreži prigradskih autobusnih linija. I gradski i prigradski terminali smješteni su tako da svojim autobusnim linijama pokrivaju čitavu prigradsku zonu Zagreba, pa ne treba čuditi njihova prisutnost u svim dijelovima grada, ali i okolice (Sl. 1). Međuzavisnost prometne i poslovne funkcije analizirana je na primjeru gradskog terminala Črnomerec (Sl.2). Sukladno brojnosti i strukturi poslovnih objekata, uočavaju se 4 karakteristične zone koncentracije objekata opskrbno-uslužne funkcije. Dominantna poslovna djelatnost na terminalu Črnomerec, kao i na ostalim zagrebačkim terminalima, jest trgovina, pogotovo za kratkoročne potrebe, ispred ugostiteljstva i uslužnog zanatstva, a u strukturi objekata prema izgrađenosti prevladavaju izgrađeni (čvrsti) objekti (Tab.2 i Tab.3). Kao što se vidi iz Tab. 1, terminal Glavni kolodvor ima najvažnije prometno-poslovno značenje u strukturi zagrebačkih terminala. Uočava se i veća važnost gradskih od prigradskih terminala zbog jače prometne funkcije, koja se odražava na dnevnu fluktuaciju ljudi, a time i na broj objekata poslovnih djelatnosti. Usprkos smanjenju dnevnog protoka ljudi na svim zagrebačkim terminalima (individualna motorizacija, porast nezaposlenosti), u posljednjih desetak godina u uvjetima tržišnog gospodarstva dolazi do zamaha privatnog poduzetništva, što se očituje značajnim porastom broja objekata opskrbno-uslužnih djelatnosti (Tab.2, Tab. 3). Anketom kojom su ispitani zaposleni u 250 od ukupno evidentiranih 784 objekta na svim analiziranim terminalima ustanovljeno je da je riječ o objektima relativno male poslovne površine (30-ak m2), otvorenim u ovom desetljeću (prosječna starost iznosi oko 7 godina i 6 mjeseci), s malim brojem zaposlenih (malo više od 3 po radnji) i s relativno velikim udjelom zaposlenih vlasnika, što je dokaz sitnog, privatnog, relativno mladog poduzetništva (Tab.4). Pri klasifikaciji terminala najbitnije je utvrditi važnost svakog pojedinog terminala prema međuzavisnosti prometne i poslovne funkcije (Sl. 3). Kao što se vidi iz Tab. 5, zagrebački terminali rangirani su u 4 skupine, sukladno njihovu značenju u funkcionalno-prostornoj strukturi grada. Jasno je uočljiva dominacija gradskih nad prigradskim terminalima, što upućuje na još uvijek dominantnu ulogu matičnoga grada nad urbaniziranom okolicom u okviru gradske regije Zagreba. Gradski terminali bi se stoga mogli svrstati u trgovačke subcentre u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba, a prigradski predstavljaju dio središnjih poslovnih zona samih satelitskih naselja te tako zauzimaju primarno značenje u tim naseljima. Usprkos brojnim problemima i nedostacima, očekuje se daljnje koncentriranje poslovnih djelatnosti u terminalnim zonama na sadašnjim, ali i planiranim budućim terminalima, čemu bi znatno pridonijela potpuna integracija podsustava prigradske željeznice u sustav javnoga gradskog i prigradskog prometa Zagreba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Projekti:
0119553

Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Vuk Tvrtko Opačić (autor)

Poveznice na cjeloviti tekst rada:

Hrčak Hrčak

Citiraj ovu publikaciju:

Opačić, Vuk Tvrtko
Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba // Hrvatski geografski glasnik, 62 (2000), 93-107 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Opačić, V. (2000) Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba. Hrvatski geografski glasnik, 62, 93-107.
@article{article, author = {Opa\v{c}i\'{c}, V.}, year = {2000}, pages = {93-107}, keywords = {javni gradski i prigradski promet Zagreba, terminali - prometni \v{c}vorovi, lokacija poslovnih (opskrbno-uslu\v{z}nih) djelatnosti, sitno poduzetni\v{s}tvo, trgova\v{c}ko-poslovni (sub)centri u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba}, journal = {Hrvatski geografski glasnik}, volume = {62}, issn = {1331-5854}, title = {Terminali javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba}, keyword = {javni gradski i prigradski promet Zagreba, terminali - prometni \v{c}vorovi, lokacija poslovnih (opskrbno-uslu\v{z}nih) djelatnosti, sitno poduzetni\v{s}tvo, trgova\v{c}ko-poslovni (sub)centri u funkcionalno-prostornoj strukturi Zagreba} }
@article{article, author = {Opa\v{c}i\'{c}, V.}, year = {2000}, pages = {93-107}, keywords = {Zagreb urban public transport, terminals, terminal transport functions, terminal business functions, commercial business subcenters}, journal = {Hrvatski geografski glasnik}, volume = {62}, issn = {1331-5854}, title = {Terminals of the Urban Public Transport in Zagreb}, keyword = {Zagreb urban public transport, terminals, terminal transport functions, terminal business functions, commercial business subcenters} }

Časopis indeksira:


  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::


  • Current Geographical Publications
  • Geo Abstracts
  • Intergeo
  • Referativnij žurnal
  • Art and Archeology Techincal Abstracts





Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font