hrvatski

Stilska obilježja Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić

Priče iz davnina među prvim su stvaralačkim djelima Ivane Brlić-Mažuranić. Zanimljiva je činjenica o samoj autorici da je završila samo dva razreda osnovnoškolskog obrazovanja, ali je uz obiteljsku naobrazbu postala vrsna spisateljica, što Mažuranić (1985) i sama navodi u svojoj biografiji. U načinu samoga pisanja teksta u pričama, autor rada smatra da su Ivani Brlić-Mažuranić doista pomogla stilska sredstva. Hranjec (2006) navodi da je doživljavanje i spoznaja čarolije riječi uvelike pomogla u zainteresiranosti čitatelja. “Posebna je vrijednost izražajni jezični sloj njezina djela. Odrasla u kući s uzornom jezičnom kulturom i književničkim vrijednostima, djelujući u razdoblju standardiziranja hrvatskoga jezika, Ivana je ostvarila hrvatskojezičnu sintezu, izraslu na pučkoj novoštokavštini.” (Hranjec, 2004: 50) . Njegovani jezik u djelima Ivane Brlić-Mažuranić i jezična lapidarnost, bravurozno inoviranje jezične baštine paradoksalnim konstrukcijama te slikovitost i maštu koje gotovo da nemaju premca u njezinu naraštaju Pintarić (2005) izdaje kao trajnu aktivu tih djela. Poznavanje stilskih izražajnih sredstava temelj je interpretacije književnih ostvarenja. Figure su se kroz povijest razvrstavale na različite načine, a razlikovalo se i njihovo poimanje kao i sam broj. Solar (1977: 61-69) figure definira kao utvrđene načine izražavanja koji se mogu izdvojiti i posebno označiti zahvaljujući svom odstupanju od uobičajenog načina govora. Solar (1977: 61-69) klasificira figure u četiri kategorije: figure dikcije, riječi, konstrukcije i misli. Figure dikcije ili glasovne figure zasnivaju se na učinku određenih glasova u govoru. Figure riječi prema starim retoričarima figure su u užem smislu, a ujedno su i najpoznatije figure koje nastaju promjenom značenja riječi. Figure konstrukcije ili oblika one su figure koje nastaju osobitim rasporedom riječi. To su figure rasporeda, poretka riječi i sintaktičke figure. U figure riječi ubrajaju se one figure u kojima se neposredno mijenja značenje riječi, a u figure misli ubrajaju se figure koje se odnose na širi smisao od onoga što je rečeno.

stilske figure, Priče iz davnine, igra riječi

nije evidentirano