hrvatski

Frazeologija u Čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić

Frazemi su uvelike zastupljeni u životima ljudi, a u književnim djelima daju dodatno bogatstvo riječi i ukrašavaju ga. Njihovim proučavanjem bavi se frazeologija kao relativno mlada disciplina, koja svoje djelovanje započinje na području tadašnjega Sovjetskog Saveza. O složenosti frazema govori činjenica o postojanju nekoliko klasifikacija, a najznačanije su podjele prema: semantičkim značajkama, prostorno-vremenskoj raslojenosti, čvrstoći strukture i sintaktičkoj strukturi. Ipak, frazeme određuje i reprodukcija u gotovu obliku, pretežito stalan raspored riječi i uklapanje u rečenicu. U radu će se analizirati frazemi u romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić -Mažuranić (1874.g. – 1938.g.), naše najpoznatije spisateljice, poznate kao hrvatski Andersen. Roman je nastao 1913. godine i također se smatra pripovijetkom i bajkom zbog elemenata pustolovine, akcije i bajke. Cilj istraživanja bio je analizirati frazeme iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića prema semantičkim značajkama, odnosno pronaći ih, objasniti njihovo značenje i kakvu ulogu imaju u tekstu. Istraživanjem je također uočena Ivanina sklonost korištenju frazema, ali i frazemskih inačica.

Čudnovate zgode šegrta Hlapića, frazemi, frazeologija

nije evidentirano