hrvatski

Tematski svijet hrvatskih povijesnih predaja u kontekstu.

Primarni cilj ovog rada predstavljaju povijesne predaje, odnosno njihova analiza s posebnim osvrtom te pripadajućim zapisima usmenih tekstova, a koji su se sačuvali tijekom cjelokupne povijesti i života hrvatskog naroda. Hrvatska usmena književnost nastajala je širenjem komunikacije i u određenim povijesnim trenutcima. Postojalo je silno zanimanje i velika usredotočenost na turske teme. Predaja, kao vrsta usmene priče, ima svoje specifično žanrovsko određenje koje uključuje tematsku, kompozicijsku i stilsku strukturu. Razlikuje se od mitova i bajki po sustavu vjerovanja te inzistiranju na stvarnom i ovozemaljskom. U prvom je dijelu radu naglasak na ilirskim i starohrvatskim temama kao što su dolazak Hrvata, car Dioklecijan te kraljice Teuta, Tuga i Buga. Zatim, riječ je o hrvatskim vladarima poput kralja Tomislava i Dmitra Zvonimira. Također, navode se prvi bosanski vladari kao i svi preduvjeti koji su doveli do pada Bosne 1463. godine. Nakon toga, započinje drugi dio rada koji se uglavnom bazira na tematici turskih osvajanja i okupacija, ali i otporu koji su im pružali razni pojedinci i skupine. Nadalje, u rad je uključen i primjer župe Radobilje zajedno s njezinim specifičnostima i ustrajanjima usprkos turskoj okupaciji. U završnom dijelu rada zastupljene su promjene koje su nastupile oslobađanjem Hrvatske te prikaz plemenitaške obitelji Dešković.

predaje, baština, hrvatski narod, turska osvajanja, župa Radobilja

nije evidentirano