hrvatski

Povijesna nasljeđa i populizam u strankama Srednje i Istočne Europe: Od kritike postkomunističkih elita do otpora briselskim elitama

U izlaganju se istražuje razvoj otpora političkih stranaka iz postkomunističkih država prema Zapadu i Europskoj uniji: od marginalne pojave tijekom 1990.-ih do otvorenog sukoba između Bruxellesa i Višegradske skupine danas. Zemlje poput Mađarske i Poljske, u kojima su sadašnje vladajuće elite uspjele spojiti snažan anti-elitistički populizam usmjeren prema postkomunističkim elitama s nacionalističkim povijesnim narativima postale su simbolom iliberalizma te desnog populizma. Populizam je, međutim, prisutan i u nekim drugim, manje istraženim, zemljama regije u kojima se uostalom i drugačije manifestira (kao primjerice tehnokratski populizam u Češkoj). Potaknuta ovim pluralitetom populizama, analiza se odvija na dvije razine. Prva razina podrazumijeva longitudinalnu studiju programa političkih stranaka zemalja Srednje i Istočne Europe. U sklopu druge razine istraženi su slučajevi koji su u prvoj fazi odudarali te su ti slučajevi zatim evaluirani u njihovom pojedinom povijesnom i kulturalnom kontekstu, pri čemu se slijedi logika kritičnih događaja, ovisnost o prijeđenom putu te historijsko-institucionalistički pristup spojen s diskurzivnim institucionalizmom. Ideja izdaje od strane Zapada, koja se ponekad usmjerava prema institucijama Europske unije, prisutna je u svim zemljama Srednje i Istočne Europe zbog osjećaja da ih je Zapad nakon Drugog svjetskog rata prepustio sovjetskoj imperiji. Unatoč tomu, razne elite regije imaju i specifična tumačenja tog narativa, kao i različite društvene i političke okolnosti tijekom turbulentnog 20. stoljeća koje mogu pomoći u objašnjavanju razvoja različitih tipova populizma u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Srednja i Istočna Europa ; programi političkih stranaka ; anti-elitizam ; euroskepticizam ; ratovi sjećanja ; izdaja od strane Zapada

nije evidentirano