hrvatski

Psihološki korelati dužine života starijih osoba

Imaju li psihološki korelati veza s dužinom života? Oni skloniji biomedicinskom modelu vjerojatno ne bi niti malo pozornosti poklonili ovakvom pitanju, no cijeli niz podataka pokazuje da pojedine psihološke varijable pokazuju povezanost s dužinom života. Ako nam je cilj osigurati pretpostavke za čim dulje moguće trajanje života uz najbolju moguću kvalitetu života tada svakako treba u obzir uzeti sve psihosocijalne čimbenike. Cilj ovog rada je analizirati i prikazati rezultate istraživanja o povezanosti psihosocijalnih i nekih bioloških čimbenika s dužinom života starijih osoba koje žive u domovima umirovljenika. Sudionici su bili 534 stanovnika 11 domova umirovljenika u Zagrebu, Hrvatska, 158 (29, 6%) muškaraca, 376 (70, 4%) žena, u prvoj točki mjerenja dob im je bila od 56- 96 godina (prosječno 79), koji nisu bili ovisni o pomoći drugih osoba i nije im dijagnosticirana demencija. Promatrane su varijable: životni status (živ / preminuo) ; uobičajeni biološki i kemijski indikatori dobiveni biokemijskom analizom venske krvi (prikupljeno na početku praćenja) i psihosocijalne varijable (sociodemografski podaci, samoprocjena zdravlja, funkcionalna sposobnost, kognitivna sposobnost, depresija i socijalna participacija) - prikupljeni na početku praćenja i dvije godine nakon toga. Podaci su prikupljeni od sudionika individualno u ustanovi uz pomoć uvježbanih anketara. Različiti modeli analize preživljavanja pokazuju statistički značajan učinak promatranog seta varijabli na dužinu života. Od psihosocijalnih varijabli najsnažniju povezanost s dužinom života pokazala je samoprocjena zdravlja, što je suglasno s većinom nalaza drugih istraživanja sa sličnim skupom promatranih varijabli. Značajnu povezanost s dužinom života pokazuju također i neki biološki čimbenici (npr. apolipoprotein i urea). Ovi rezultati upućuju na poželjne aktivnosti za održanje odgovarajućeg zdravstvenog (tjelesnog i fiziološkog) stanja, ali i na poželjne uvjete za odgovarajuće oblikovanje pojedinih psihosocijalnih pretpostavki (na primjer percepciju vlastitog zdravstvenog stanja).

starije osobe ; dužina života ; psihosocijalni čimbenici ; samoprocjena zdravlja

nije evidentirano