hrvatski

Urbanistički razvoj zagrebačkog Gornjeg grada u djelima Lelje Dobronić

Zagrebački Gornji grad bio je u središtu istraživačkog interesa Lelje Dobronić. Pomno istražujući njegovu povijest, građevine i stanovnike, ostavila je i značajne podatke o urbanističkom oblikovanju Gradeca u 17. i 18. stoljeću. Razdoblje je to u kojemu Gradec mijenja lice, od drvenog grada postaje kameni, a značajno se povećava broj gradskih kuća i palača. Urbanistička struktura srednjovjekovnog razdoblja s podjelom na gradske insulae i dominantan središnji Trg sv. Marka zadržana je i u kasnijem razdoblju. Uz do tada neizgrađene obode grada uz gradske zidine podižu se novi kompleksi crkvenih redova, isusovaca i kapucina, koji bitno mijenjaju izgled grada. Značajni zahvati provode se i u postojećim ulicama. Zamjetne su težnje za uljepšavanjem grada, tako su u brojnim zapisnicima sjednica gradske uprave, koje je priredila i uredila za objavljivanje Lelja Dobronić, Monumenta historica civitatis Zagabriae, zabilježene odredbe koje uređuju život u gradu, uređenje njegovih ulica i trgova. Posebno se te težnje očituju u zahvatima koji se provode na Trgu sv. Marka, koji polako gubi trgovačku funkciju koja se izmješta u podgrađe na Harmicu, a postaje sve više reprezentativno sjedište državne vlasti. Na temelju plana trga iz 1770., te slikovnih prikaza iz narednih desetljeća kao i povijesti gradnje zgrade Sabora i Banskih dvora, moguće je rekonstruirati kako se postupno oblikovalo lice središnjeg trga. Nit vodilja bilo je svakako uspostavljanje kontinuiranih pročelja i pravocrtnog pružanja ulica, što se posebno očituje u zahtjevima za uklanjanjem postojećih građevina na zapadnoj strani trga, na mjestu gdje će biti podignuti Banski dvori.

Lelja Dobronić, Gornji grad, urbanizam, trg sv. Marka, barok

nije evidentirano