hrvatski

Razlika u varijabilnosti hrvatskih vokala u značenjskim i beznačenjskim riječima: ultrazvučno istraživanje

U radu se ultrazvukom istražuju razlike u lingvalnim karakteristikama hrvatskih vokala između značenjskih i beznačenjskih riječi. Ultrazvuk je zdravstveno siguran, neinvazivan i omogućava prikupljanje velike količine podataka i direktno vizualno promatranje lingvalne artikulacije. U većini ultrazvučnih istraživanja materijal za ultrazvučnu analizu snimljen je većinom na beznačenjskim riječima i rečenicama jer se standardizacijom postupka kontrolira što više faktora. Nakon istraživanja hrvatskih vokala u beznačenjskim riječima (Carović 2014) kojima se pokušalo kontrolirati što više varijabli, nastavak istraživanja je usporedba dobivenih rezultata sa što prirodnijim govorom. Ultrazvučna istraživanja s jednosložnim riječima proveli su i mnogi istraživači (Recasens 1985, Hawkins i Slater 1994, Zharkova i sur. 2009, Zharkova 2013, Bennett i sur. 2017). Scobbie i suradnici (2012) analiziraju vokal /u/, ali prikazuju linije za sve vokale u neutralnom položaju (bilabijali, nosni ili usni, ili /h/) u stvarnim (značenjskim) riječima. U ovome su istraživanju uspoređeni vokali u značenjskim riječima u odnosu na vokale u beznačenjskim da bi se mogao dobiti okvir varijabilnosti hrvatskih vokala za rehabilitaciju atipičnoga govora ili računalnu sintezu govora. Istraživanje je baza koja pruža smjernice za nastavak ultrazvučnoga istraživanja za projekt sa spontanim govorom Koartikulacija u hrvatskom govoru: instrumentalno istraživanje (KROKO): 2017−2021. Za istraživanje je korišten hrvatski ultrazvučni korpus (HULK) snimljen simultano s akustičkim signalom na šestero ispitanika (tri muška i tri ženska). Ispitanici su ponavljali produžene vokale te rečenice s beznačenjskim (KVK, V = a, e, i, o, u) i značenjskim jednosložnim riječima pet puta. I u beznačenjskim i u značenjskim riječima prvi konsonant u riječi je bio jedan od bilabijalnih okluziva (/p/ ili /b/). Podaci su anotirani ručno u programu Ultra-CATS, a zatim obrađeni Excelom. U istraživanju se precizno odredio smještaj vokala u vokalskom trapezu i njihov oblik i položaj jezika. Rad odgovara na pitanja: kakve su artikulacijske karakteristike hrvatskih vokala u značenjskim i beznačenjskim riječima, koliko variraju pojedini vokali unutar jednoga ispitanika, a koliko između različitih ispitanika. Normalizirani podaci i mjere iz ovoga rada mogli bi se upotrijebiti u dijagnostici i rehabilitaciji atipičnoga govora ultrazvučnom metodom, a možda i primijeniti na postojeće opise vokalskoga sustava u teorijskoj fonetici.

ultrazvuk, artikulacija, hrvatski vokali, značenjske i beznačenjske riječi,

nije evidentirano