hrvatski

Kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini

Tijekom posljednjeg desetljeća pojavilo se veliko zanimanje za istraživanjem psihosocijalnih aspekata radnog okruženja zdravstvenih djelatnika. Razlog tomu vjerojatno je izloženost visokim razinama stresa na radnom mjestu, nezadovoljstva, a samim time se javlja i povećan rizik sindorma izgaranja na poslu, što rezultira i čestim konfliktima u radnom okruženju. Zdravstveni djelatnici u hitnoj medicini izloženi su visokim razinama stresa na svom radnom mjestu. Prizori na intervencijama doista znaju biti jako ružni i koliko god ih pokušavalai "obrisati" iz memorije, to naprosto nije moguće. Praktički, svakodnevno smo okruženi takvim događajima. Psihički problemi koji se javljaju kao posljedica stresa mogu dovesti do poremećaja zbog kojeg pojedinac trajno pati. Osim stresa, zdravstveni djelatnici u hitnoj medicini susreću se i sa brojnim drugim tegobama koje im narušavajukvalitetu života kao što su emocionalna isrcpljenost, kronični umor, kardiovaskularne bolesti, tumori, razne mentalne bolesti. Cilj istraživanja je utvrditi razlikuje li se kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini (HMS) i drugih zdravstvenih djelatnika koji ne rade u hitnoj medicini i ne rade noćne smjene. Istraživanje je provedeno na uzorku od 50 zdravstvenih djelatnika koji rade u HMS i 50 zdravstvenih djelatnika koji rade na drugim radnim mjestima (ambulanta, bolnica...). U istraživanju je korišten standardizirani upitnik za procjenu kvalitete života SF-36. Rezultati su prikazani slikovno i tabelarno, a u obradi podataka je korištena deskriptivna statistika.

kvaliteta života ; hitna medicina ; stres

nije evidentirano