hrvatski

Debljina i poremećaji u jedenju, lice i naličje istog problema – Novi pogledi

Anoreksija nervoza (AN), paradigmatski oblik poreme}; ; aja u jedenju ima najvišu stopu smrtnosti svih mentalnih poremećaja, a relaps je uobičajen. Etiološki, AN ostaje zagonetka, koja se tipično razvija u adolescenciji, u vrijeme značajnih bioloških promjena. U srži se nalazi preokupacija tjelesnom masom, izgled tijela i bolesni strah od debljanja. Težnja vitkosti perzistira unatoč pothranjenosti. Sekundarno, AN je obilježena visokim psihijatrijskim komorbiditetom, koji se ublažava prirastom tjelesne mase. AN može zahvatiti svaki organski sustav, sa kliničkim i laboratorijskim komplikacijama. Mnoge se gube s oporavkom, ali neke, posebno zaostatak u rastu, smanjena gustoća kostiju i amenoreja, mogu postati trajnim. Tradicionalno prepoznata kao psihijatrijski poremećaj, AN se na globalnoj razini sve češće promatra kao biološki uzrokovana bolest. Iako genetski čimbenici zasigurno imaju važnu ulogu, fokus interesa istraživača usmjeren je na otkirvanje okolišnih i drugih ne-genetskih čimbenika koji pridonose nastanku i progresiji bolesti. Rastući broj znanstvenih dokaza o ulozi crijevne mikrobiote u regulaciji metabolizma i adipozitetu, u novije vrijeme i anksioznosti, pruža snažan razlog za istraživanje uloge mikrobiote u nastanku, progresiji i oporavku od AN. AN je bolest tijela i duha, pa je multidisciplinarno liječenje, idealno u pedijatrijskom miljeu, bipolarno. Medicinska stabilizacija bolesti, napredak u stanju uhranjenosti i uspostavljanje normalnog obrasca jedenja, presudno je za učinkovitu psihijatrijsku intervenciju.

debljina ; poremećaji u jedenju ; dijeta ; djeca

nije evidentirano