hrvatski

Uloga plina u integriranoj energetskoj tranziciji prema nisko-ugljičnom gospodarstvu

Globalne trendove na energetskim tržištima današnjice obilježava intenzivno planiranje i postepena realizacija različitih rješenja za tranziciju prema nisko-ugljičnom gospodarstvu. Imperativ zaštite okoliša te suzbijanje ili barem ublažavanje klimatskih promjena su osnovni pokretač navedenih procesa koji se pretežito zasnivaju na sve značajnijoj uporabi obnovljivih izvora energije koji cijenom postaju konkurenti dosadašnjim glavnim izvorima energije – nafti, plinu, ugljenu i nuklearnoj energiji, kao i na primjeni mjera energetske učinkovitosti. U ovom trenutku međunarodna praksa nije ujednačena i teško je predvidjeti dinamiku i opseg navedene tranzicije, ali jasno je da Europska unija želi biti predvodnik tog procesa. Pritom je buduća uloga plina, kao najčišćeg fosilnog goriva, u zadnje vrijeme obilježena brojnim nepoznanicama. Dosadašnja općeprihvaćena komparativna prednost plina kao jedinog fosilnog goriva komplementarnog obnovljivim izvorima energije se dovodi u pitanje. U radu se opisuje napuštanje korištenja ugljena u pojedinim državama, uloga bioplina i vodika kao potencijalnog energenta budućnosti, problematika skladištenja energije, tehnologije izdvajanja, skladištenja i korištenja ugljika (CCS/CCU) za proizvodnju sintetičkog plina i druge uporabe, razvoj nisko-ugljičnih plinovitih goriva, te trenutačni razvoj globalne i europske legislative i drugih dokumenata. Pokušava se naći odgovor na pitanja: da li će se i koliko plin koristiti u budućnosti, kakav bi to mogao biti plin te kakva je budućnost postojeće i plinske infrastrukture koja je u izgradnji?

energetska tranzicija, nisko-ugljična plinovita goriva, vodik, Power-to-X, tržišno uparivanje, europski zeleni plan

nije evidentirano