hrvatski

Zdravlje, ekologija i kvaliteta života iz kulturnoantropološke perspektive: studija slučaja Bakar

Izlaganje se bavi načinima na koje se etnografske metode i kulturnoantropološki pristupi mogu primijeniti u polju javnog zdravstva te u studijama usmjerenim na ekološku problematiku i kvalitetu života u istraživanim lokalitetima. Autori će predstaviti rezultate zajedničke studije Bakra i njegove okolice, koja se odnosi na društvenu dinamiku, javnozdravstvene probleme i prijepore u lokalnoj zajednici izazvane industrijalizacijom, kao i kasnijom djelomičnom deindustrijalizacijom tog prostora. Rad polazi sa stajališta da su, uz kvantitativne indikatore koji upućuju na zdravstveno stanje stanovništva (poput demografskih podataka, mortalitetne statistike te analize uzroka bolesti i smrti), za cjelovitije razumijevanje javnozdravstvene slike određene skupine ili područja te za kontekstualizaciju istraživanja presudno važni i kvalitativni pokazatelji. Prvenstveno je tu riječ o načinima na koje različiti društveni akteri percipiraju posljedice onečišćenja na zdravlje i na življenu svakodnevicu stanovnika industrijskog grada i industrijskih radnika. Fokus je na naracijama građana Bakra o utjecaju koksare na način i kvalitetu života, ponajviše u medicinskom pogledu, kao i na njihovim praksama kojima preispituju i opiru se dominantnim razvojnim i ekonomskim politikama (re)industrijalizacije. Rezultati tako osmišljenog istraživanja upućuju na potrebu za redefiniranjem pogleda na post-industrijsko stanje, odnosno za relativizacijom prefiksa post-. Naime, učinci industrije na zdravlje, kao i s njima povezane naracije građana, otkrivaju živu prisutnost koksare u načinima na koje lokalni stanovnici doživljavaju svoj grad te život u njemu i u suvremenosti, više od dvadeset godina nakon njezina gašenja. Zaključci ove studije pokazuju da je pri osmišljavanju sveobuhvatnih javnozdravstvenih, ekoloških i bioetičkih strategija nužno uzeti u obzir interese, stavove, iskustva, sjećanja i vizije različitih pojedinaca i skupina u određenom lokalitetu, posebice lokalnog stanovništva. Upravo tu mogućnost zahvaćanja „pozicija odozdo“ i „pozicija odozgo“, pružaju etnografska istraživanja. Njihova provedba također omogućuje da se lokalnoj zajednici izloženoj industrijskoj kontaminaciji dade glas i povrati agensnost u preoznačavanju vlastitog grada.

zdravlje, kvaliteta života, postindustrijski grad, Bakar

nije evidentirano