hrvatski

Utjecaj postupka kolektivne zaštite na tijek zastare tražbine u hrvatskom pravu - propitivanje granica sudačkog aktivizma

U radu se analizira i kritički propituje odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu Rev- 2245/17-2 od 20. ožujka 2018. godine, u kojoj je taj Sud zauzeo pravno stajalište da započinjanjem postupka kolektivne zaštite potrošača dolazi do prekida zastare pojedinačnog restitucijskog zahtjeva. Taj se stav Vrhovnog suda propituje kroz prizmu jezične, teleološke i sistemske analize. U okviru jezične analize, rad se fokusira na odredbu Zakona o obveznim odnosima kojom su propisane pretpostavke pod kojima dolazi do prekida zastare te se propituje jesu li i u kojoj mjeri te pretpostavke ispunjene u slučaju na koji se odnosi odluka Vrhovnog suda u predmetu Rev-2245/17-2. U okviru teleološke analize, kritički se propituju i evaluiraju argumenti koje je Vrhovni suda iznio u prilog opravdanosti svojega stava te argumenti koje je Ustavni sud Republike Hrvatske iznio u prilog stavu da je stajalište Vrhovnoga suda sukladno Ustavu Republike Hrvatske. U okviru sistemske analize, načelno stajalište Vrhovnog suda o utjecaju kolektivnog spora na zastaru pojedinačnih zahtjeva sagledava se u kontekstu usporedivih pravnih instituta u hrvatskome pravu, promjena koje su u pogledu ovog pitanja tijekom vremena bile inicirane u hrvatskome zakonodavstvu, stajališta u usporednim pravnim porecima te tretmana toga pitanja u europskom pravu. Osim toga, u radu se aktualiziraju određena pitanja na koja Vrhovni sud nije ponudio odgovore, a koja bi se mogla pojaviti u praksi, poput pitanja odnosi li se ovo stajalište samo na potrošačke kolektivne sporove ili i na ostale vrste kolektivnih sporova ; odnosi li se ovo stajalište samo na restitucijske zahtjeve ili i na kompenzacijske zahtjeve ; odnosi li se ono samo na sudske ili i na izvansudske postupke kolektivne zaštite ; je li primjena ovog pravnog stajališta ovisna o ishodu kolektivnog spora te pitanja može li stajalište Vrhovnog suda utjecati na tražbine koje su zastarjele prije pokretanja kolektivnog spora. Temeljem provedene analize, u radu se iznosi zaključak da je pravno stajalište Vrhovnog suda u predmetu Rev- 2245/17-2 očito ishitreno te nedovoljno promišljeno, da ga je teško opravdati temeljem bilo koje od korištenih analitičkih metoda te da ostavlja otvorenim niz relevantnih pitanja te da, u tom smislu, teško može doprinijeti pravnoj sigurnosti. Konačno, analiza pokazuje da je ovim stajalištem Vrhovni sud značajno izašao izvan okvira svoje ustavne nadležnosti tumača prava te se upustio u kreiranje prava, izravno oponirajući zakonodavcu prihvaćanjem rješenja koje je zakonodavac izrijekom odbacio.

prekid zastare, kolektivna zaštita, zaštita potrošača

nije evidentirano