hrvatski

Utjecaj raznih čimbenika na sigurnost cestovnog prometa – Istraživanje javnog mnijenja o stanju sigurnosti, ponašanju te navikama sudionika u cestovnom prometu

Motorizirani cestovni promet bitno je obilježje suvremenog načina života koje u sebi nosi brojne sigurnosne rizike po život i zdravlje ljudi te sigurnost njihove imovine. Svake godine u svijetu u prometnim nesrećama pogine 1.300.000 ljudi, a 50.000.000 ih bude ozlijeđeno te se predviđa da će do 2030. godine prometne nesreće postati peti uzrok smrtnosti. Zbog značaja ovog sigurnosnog problema Centar za policijska istraživanja, MUP-a RH, proveo je istraživački projekt „ Utjecaj raznih čimbenika na sigurnost cestovnog prometa – Istraživanje javnog mnijenja o stanju sigurnosti, ponašanju te navikama sudionika u cestovnom prometu.“ Glavni ciljevi istraživanja bili su: 1.Utvrditi percepciju građana o poznavanju i kršenju prometnih propisa ; 2.Utvrditi poštivanje prometnih propisa pješaka i vozača ; 3.Procijeniti izvjesnost kažnjavanja nakon počinjenog prekršaja ; 4.Utvrditi učinak kazne na promjenu ponašanja u prometu ; 5.Ispitati doživljeno iskustvo nezgode/nesreće u prometu na cestama i povezanost tog iskustva s ponašanjem u prometu ; 6.Utvrditi percepciju građana o ponašanju prometnih policajaca. Istraživanje je provedeno u rujnu i listopadu 2019. po modelu kvantitativnog istraživanje u kojem je korišten multimetodski pristup u terenskom prikupljanju podataka, i to kombinacija telefonskog istraživanja (CATI –40 %) i online istraživanja (CAWI–60 %). U istraživanje su uključeni ispitanici s cijelog područja Republike Hrvatske stariji od 16 godina. Uzorak je bio stratificiran prema spolu i dobi ispitanika te regiji. Rezultati pokazuju da velik broj građana upravlja vozilima prije stjecanja prava iako u tom području postoje pozitivni pomaci u odnosu na 2009. Ukupno 64% vozača krši prometne propise, među njima najveći je udio onih koji to čine ponekad. Propisi koji se odnose na pješake najviše se krše na području Slavonije, a zatim u Zagrebu i okolici. Značajan je i udio populacije 60+ koja krši ove propise. Tek je svaki drugi vozač koji čini prekršaj uvjeren da će platiti propisanu kaznu. Međutim, u odnosu na razdoblje prije 10 godina, u 2019. manje je onih koji misle da će izbjeći plaćanje kazne, što se može pripisati pozitivnim učincima prekršajne reforme. Vozači najčešće krše propis prekoračenja brzine do 20 km/h od dopuštene, što može biti povezano s tolerancijom na lakše prekršaje. Međutim, zabilježeno stanje lošije je nego 2009. Vozači često čine i prekršaje neodržavanja sigurnosnog razmaka između vozila te prekoračuju brzinu i do 50 km/h, ali u tom području nešto je povoljnije stanje nego 2009. Vjerojatnost zaustavljanja od strane policije, nakon počinjenog prekršaja izuzetno je mala (20:1). U 2019. godini u odnosu na 2009. više je vozača koji čine prekršaje: oduzimanje prednosti prolaska pješaka, oduzimanje prednosti prolaska drugih vozila, upravljanje vozilom nakon konzumacije alkohola, prekoračenje brzine do 20 km/h od dopuštene i nedopušteno korištenje mobitela za vrijeme upravljanja vozilom. Svaki drugi vozač bicikla ne nosi zaštitnu kacigu. Dvije trećine putnika u automobilu ne koristi pojas kada se prevozi na stražnjem sjedalu. Većina građana smatra da je nadzor u prometu prisutan ali u nedovoljnoj mjeri. Najveći broj građana po razini opasnosti alkohol stavlja na prvo mjesto, zatim korištenje mobitela kao najčešćeg uzroka ometanja pažnje. Najveći dio građana percipira MUP kao najodgovorniju instituciju u RH za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa.

sigurnost cestovnog prometa ; policija ; ponašanje vozača ; pješaci ; nacionalni program

nije evidentirano