hrvatski

Izvještavanje o novčanim tokovima - zakonska obveza ili realna potreba?

Praksa sastavljanja i korištenja izvještaja o novčanim tokovima u informacijske svrhe u Hrvatskoj još nije u potpunosti zaživjela, iako se u posljednjih deset godina uočavaju pozitivni trendovi. Zbog toga je broj poduzeća koja dragovoljno sastavljaju izvještaj o novčanim tokovima sve veći, no s druge strane problematično je što otprilike jedna trećina obveznika izrade izvještaja o novčanim tokovima ne ispunjava svoju zakonsku obvezu. Navedeno se može objasniti obilježjima istraživanih poduzeća, jer su dragovoljni sastavljači mikro i mala poduzeća u privatnom vlasništvu, čijim su vlasnicima (koji su najčešće ujedno i menadžeri)izvještaj i informacije temeljem analize strukture novčanih tokova neophodni kao pomoć pri odlučivanju. S druge strane, u velikim i srednjim poduzećima kod kojih su vlasnička i upravljačka funkcija u pravilu razdvojene, nije razvijena svijest niti naglašena potreba za praćenjem novčanih tokova što je posebno izraženo u poduzećima u državnom, javnom ili mješovitom vlasništvu. Različiti korisnici izvještaja o novčanim tokovima u njemu pronalaze informacije o likvidnosti i solventnosti te o kvaliteti dobiti, koje im omogućavaju ocjenu sposobnosti poduzeća za ispunjenje obveza prema vjerovnicima i vlasnicima. Također, koriste ga za procjenu sposobnosti poduzeća za ostvarenje budućeg čistog novčanog toka i njegovih potreba za vanjskim financiranjem te procjenu učinaka novčanog toka, nenovčanih investicijskih i financijskih aktivnosti tijekom razdoblja na financijski položaj poduzeća, kao i za opću procjenu uspješnosti poslovanja u budućnosti. Međutim, treba naglasiti kako informacijska korisnost podataka iz izvještaja o novčanim tokovima ima najveću vrijednost kada se ovaj izvještaj promatra komplementarno s ostalim financijskim izvještajima, vodeći računa o njihovim međusobnim relacijama.

izvještaj o novčanim tokovima, zakonska obveza, dragovoljno izvještavanje

nije evidentirano