Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj hormona na emocije i raspoloženja (CROSBI ID 67743)

Prilog u knjizi | stručni rad | domaća recenzija

Altabas, Velimir ; Marinković-Radošević, Jelena ; Šimić, Goran Utjecaj hormona na emocije i raspoloženja // Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja / Šimić, Goran (ur.). Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. str. 299-331

Podaci o odgovornosti

Altabas, Velimir ; Marinković-Radošević, Jelena ; Šimić, Goran

hrvatski

Utjecaj hormona na emocije i raspoloženja

Interakcija između središnjeg živčanog i endokrinog sustava odvija se u oba smjera: s jedne strane mozak može preko hipotalamusa utjecati na lučenje velikog broja hormona, a s druge mnogi hormoni mogu modulirati djelovanje živčanog sustava. Već se dugo zna da periferni hormoni mogu utjecati na lučenje nekih oslobađajućih čimbenika i hormona hipotalamusa, a u novije vrijeme sve se više uviđa da i djelovanje perifernih hormona na središnji živčani sustav obuhvaća učinke na cijeli niz složenih sposobnosti, što uključuje modulaciju kognitivnih funkcija, emocija i ponašanja. Iako bi pretjerano bilo reći da je utjecaj hormona presudan, ne može se osporiti ni zanemariti činjenica da pojedini hormoni utječu na točno određena zbivanja u mozgu, a time i na osobnost, raspoloženje i emocionalno doživljavanje svakog čovjeka. Pa ako se malo poigramo s trenutno dostupnim činjenicama i paradigmama, ugrubo bi se moglo reći da su emocije „u službi“ zaljubljivanja i pronalaženja partnera možda posljedice djelovanja endorfina, feniletilamina i noradrenalina. Nakon pronalaženja partnera aktiviraju se emocije „u službi“ održavanja veze i reprodukcije. U tom smislu mogu se pojednostavljeno razlikovati tri biološka sustava. Prvi, koji posreduje emociju požude (lust) koja je usmjerena samo na spolni odnos, pa makar to bio „seks za samo jednu noć“, a posredovan je spolnim hormonima (testosteronom/estrogenima). Drugi, koji posreduje želju (wanting), a nazivamo je i romantičnom privlačnošću (romantic attraction, „ona/on mora biti moja/moj“) izravno ovisi o dopaminergičkim projekcijama iz ventralnog tegmentalnog polja. Konačno, treći se sustav temelji na dugoročnom održavanju veze (bonding) i privrženosti (attachment) te je u najvećoj mjeri posredovan serotoninom i brojnim neuropeptidima, napose oksitocinom, kortikotropinom i endogenim opioidima.

acetilkolin ; adrenalin ; crijevno-mozgovni peptidi ; dopamin ; estrogeni ; hipotalamički hormoni ; hormon rasta ; kortizol ; neurotransmiteri ; noradrenalin ; oksitocin ; prodinorfin ; proenkefalin ; progesteron ; prolaktin ; proopiomelanokortin ; serotonin ; testosteron ; tiroksin ; trijodtironin ;

nije evidentirano

engleski

Influence of hormones on emotions and moods

nije evidentirano

acetylcholine ; brain-gut peptides ; cortisol ; dopamine ; epinephrine ; estrogens ; growth hormone ; hypothalamic hormones ; neurotransmitters ; norepinephrine ; oxytocin ; prodynorphin ; progesterone ; proenkephalin ; prolactin ; proopiomelanocortin ; serotonin ; testosterone ; triiodothyronine ; thyroxine ;

nije evidentirano

Podaci o prilogu

299-331.

objavljeno

Podaci o knjizi

Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja

Šimić, Goran

Zagreb: Naklada Ljevak

2020.

978-953-355-445-7

Povezanost rada

Biologija, Kliničke medicinske znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Psihologija, Temeljne medicinske znanosti