hrvatski

Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja

Emocije čine najljepše i najružnije, najveselije i najtužnije trenutke naših života. Bez emocija je život čovjeka teško zamisliv, isprazan i bljutavo blijed jer emocije daju boju, ton i začin svakom iskustvu. Naravno, najljepša kombinacija boja, tonova i začina je ljubav. Fenomen ljubavi ključni je aspekt socijalnog i reproduktivnog ponašanja čovjeka, a partnerski odnosi imaju važnu ulogu u životu svake osobe. Brojni pokusi potvrdili su da namjerno izazvane pozitivne emocije nakon npr. provocirane anksioznosti poništavaju negativne, pa nije čudno da su ljudi koji imaju uspješne, skladne i zadovoljavajuće odnose zdraviji, brže se oporavljaju i dulje žive. Stoga je dugotrajna uzajamna povezanost između partnera i prijatelja važna za kognitivnu, emocionalnu i tjelesnu dobrobit. Kroz deset odabranih poglavlja ova knjiga povest će vas na put otkrivanja vlastite emocionalne prošlosti kao ljudskog bića (teme o privrženosti i mozgovnom sustavu nagrađivanja i ovisnosti), ali i put otkrivanja naše kolektivne emocionalne svijesti kao vrste (teme povezane s agresijom, samopripitomljavanjem i bolestima stanica neuralnog grebena – autizmom, shizofrenijom i drugima). Tu je i poglavlje o utjecaju hormona na emocionalno doživljavanje i ponašanje, što uključuje i sustave neuropeptida koji posreduju međusobno nagrađujuću privrženost ne samo između nas i dragih nam osoba, nego i između čovjeka i domaćih životinja poput pasa i konja. Život je davanje i primanje u najširem smislu tih riječi, a taj se prijenos u velikoj mjeri odnosi i na emocije (jedno poglavlje posvećeno je prijenosu emocija između bolesnika i liječnika, a jedno prijenosu emocija s glumaca na gledatelje). U tom smislu je i ova knjiga samo medij za prijenos emocija s autora na čitatelje, s nadom autora da će svakom čitatelju poslužiti kao izvor inspiracije, promišljanja i samoostvarenja. Emocije su stanja pobuđenosti specijaliziranih skupina neurona u amigdaloidnoj jezgri, cingularnoj vijugi, inzuli i drugim dijelovima moždane kore, ali i supkortikalnih struktura poput putamena, repate jezgre i ventralnog tegmentalnog polja. Osjećaji su refleksije tih pobuđenosti, odnosno svjesno emocionalno iskustvo što doprinosi djelovanju mreža neurona koje posreduju misli, govor i ponašanje te pospješuju sposobnost učenja, predviđanja i procjenjivanja podražaja i situacija u okolini na temelju prethodnih iskustava. Zašto i kako se ljutimo, veselimo, osjećamo strah, zaljubljujemo se? Emocije su biološki procesi koji povećavaju prilagodljivost u stalno promjenjivoj okolini, kako na osobnoj razini gdje povećavaju spremnost za potrebno djelovanje, tako i na razini vrste. Pritom su negativne emocije poglavito povezane s povećanom vjerojatnošću preživljavanja, a pozitivne s povećanim reproduktivnim uspjehom i brigom za potomstvo. I životinje imaju emocije, ali ih ne mogu tako dobro osvješćivati u osjećaje i verbalizirati. U kulturnom pristupu emocije služe kao prenositelji namjera i motivacijsko gorivo za uspostavljanje sustava vrijednosti i moralnih načela, kao i sve vrste interpretacija, ideologija i vjerovanja. Stoga prožimaju jezik, kulturni identitet i ulogu pojedinca u društvu na svim razinama komunikacije. Pomoću modela iz teorije igara socijalna neuroznanost proučava emocionalne interakcije između osobne i grupne koristi, odnosno između natjecanja i suradnje na poslu, u politici ili bilo kojem drugom društvenom okruženju. Osvješćivanje vlastitih emocija u osjećaje i sposobnost njihova prepoznavanja i usklađivanja s drugim ljudima za svakoga su nužne sposobnosti i vještine, a vjerojatno i najvažniji pojedinačni sastojci potrebni za utjelovljenje spoznaje, oblikovanje svjesnosti i regulaciju kognitivnih procesa. Emocije su dobre sluge, a ako nam ipak zagospodare, postajemo ne samo tjeskobni i depresivni, nego i opsesivni i agresivni, pa nastaju poremećaji hranjenja, spolnosti i pogrešnog usmjeravanja nagona i ciljeva. Bez emocija ne možemo donositi ispravne odluke kad se suočavamo s rizicima, prijetećim situacijama ili potencijalnim partnerima. Emocionalni poremećaji često imaju svoje ishodište u socijalnim emocijama budući da su konflikti nerazdvojiv dio društvenog života, pa je cijena opstanka u današnjem svijetu život u nelagodnoj tjeskobi. Blaga do umjerena depresivnost također ima prilagodbenu vrijednost jer pomaže organizmu suočiti se s nepovoljnim situacijama sprječavajući opasne ili beskorisne akcije u situacijama kad organizam teži nekom cilju koji ne može ostvariti. Osobama s poremećenom regulacijom emocija nastoji se pomoći zahvatima u različite korake emocionalnog doživljavanja, a najučinkovitije strategije su promjena kognitivne procjene vlastite situacije, distanciranje i zdrav humor.

amigdaloidna jezgra ; attachment ; cingulum ; emocionalni transfer ; emocije ; inzula ; izražavanje emocija tijekom glume ; ljubav ; mozgovni sustav nagrađivanja ; neuroznanost ; osjećaji ; ovisnost ; putamen ; repata jezgra ; samopripitomljavanje ; utjecaj hormona na emocije i raspoloženje ; ventralno tegmentalno polje ; zaljubljenost

nije evidentirano