hrvatski

Tretman Botoxom- put ka boljem glasu

Totalna laringektomija ostavlja niz posljedica na operiranu osobu. Jedna od onih koja najviše pogađa bolesnike je gubitak govora. Nemogućnost govora sa sobom povlači psihološke, društvene, ekonomske i brojne druge negativne posljedice. Zbog navedenoga, rehabilitacija glasa i govora predstavlja izuzetno bitnu sastavnicu u liječenju laringektomiranih bolesnika. Jedna od metoda rehabilitacije glasa i govora je ugradnja govorne proteze. Korištenje govornih proteza povezano je s nizom komplikacija, od kojih se izdvaja faringealni spazam. Navedena komplikacija nastaje kao posljedica zaostale fiziološke kontrakcije cirkulatorne muskulature ždrijela koja posljedično onemogućuje prolaz zraka prema usnoj šupljini, gdje bi se u konačnici trebao oblikovati govor. Prilikom postavljanja dijagnoze faringealnog spazma potrebno je provjeriti je li govorna proteza dobro postavljena, te da li pacijent slučajno sam prejakim pritiskom prsta onemogućuje prolaz zraka prema gornjim dijelovima ždrijela i prema ustima. Nakon toga potrebno je učiniti lidokainski test pod kontrolom RTG-a, te ako bi on bio pozitivan, to bi nam potvrdilo dijagnozu faringealnog spazma. Ukoliko ne dolazi do poboljšanja govora tada se odlučujemo za aplikaciju Botoxa. Prethodno učinimo fluroskopiju probavnoga trakta barijevim kontrastom kako bismo točno locirali mjesto spazma. Nakon toga označimo to mjesto na koži bolesnika, te pod kontrolom elektromiografa jednokratno apliciramo 10 IJ Botoxa u četiri mjesta na vratu. U zaključku možemo navesti da je prema podacima iz svjetske literature, ali i prema vlasititim iskustvima, u slučajevima faringealnog spazma, primjena Botoxa visoko uspješna metoda s minimalnim komplikacijama.

totalna laringektomija, rehabilitacija glasa, Botox

nije evidentirano