hrvatski

Sjećanja iz zemlje predaka : iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća

Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo s obale u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom. Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni po - datci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, foto - grafije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana. Istraživanjem otočnih arhiva prikupili smo povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Uslijedilo je etnografsko istraživanje u lokalnoj zajednici, tijekom kojeg su sabrane pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam dubo - ko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana. Izbor prikupljene građe objedinjen pod naslovom Sjećanja iz zemlje predaka evo - cira uspomenu na pojedinačne sudbine i na okolnosti vremena koje je mnoge naše ljude raselilo po svijetu. Intenzivni proce - si iseljavanja s otoka započinju zbog uru - šavanja temeljnih gospodarskih djelatno - sti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Mileta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse, Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme Velike depresije i poteškoće mladog kipara na putu ka umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva.

iseljeništvo ; vinogradarska kriza ; kraj 19. i početak 20. stoljeća ; otok Hvar

Izložba Sjećanja iz zemlje predaka (Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća), postavljena je Muzeju općine Jelsa (od 23. III. do 8. V. 2019.), Ribarskom muzeju Vrboska (od 9. VIII. do 31. VIII. 2019.) i Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu (od 12. III. do 31. VIII. 2020.).

engleski

Memories from the land of our ancestors : late 19th and early 20th century emigrants from the central area of Hvar Island

Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo s obale u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom. Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni po - datci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, foto - grafije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana. Istraživanjem otočnih arhiva prikupili smo povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Uslijedilo je etnografsko istraživanje u lokalnoj zajednici, tijekom kojeg su sabrane pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam dubo - ko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana. Izbor prikupljene građe objedinjen pod naslovom Sjećanja iz zemlje predaka evo - cira uspomenu na pojedinačne sudbine i na okolnosti vremena koje je mnoge naše ljude raselilo po svijetu. Intenzivni proce - si iseljavanja s otoka započinju zbog uru - šavanja temeljnih gospodarskih djelatno - sti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Mileta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse, Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme Velike depresije i poteškoće mladog kipara na putu ka umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva.

emigrants ; late 19th and early 20th century ; Hvar Island ; economic circumstances ; viticulture crisis

Izložba Sjećanja iz zemlje predaka (Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća), postavljena je Muzeju općine Jelsa (od 23. III. do 8. V. 2019.), Ribarskom muzeju Vrboska (od 9. VIII. do 31. VIII. 2019.) i Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu (od 12. III. do 31. VIII. 2020.).