Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Gliotoksinogenost kliničkih i okolišnih Aspergillus vrsta (CROSBI ID 336288)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Kosalec, Ivan Gliotoksinogenost kliničkih i okolišnih Aspergillus vrsta / Pepeljnjak, Stjepan (mentor); Zagreb, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, . 2002

Podaci o odgovornosti

Kosalec, Ivan

Pepeljnjak, Stjepan

hrvatski

Gliotoksinogenost kliničkih i okolišnih Aspergillus vrsta

Gliotoksin je mikotoksin iz skupine epopolitiodioksopiperazina. Tvore ga plijesni roda Aspergillus, Penicillium, Gliocladium, Trichoderma, Thermoascus i kvascima slična gljivica Candida albicans. In vivo, na mjestu mikoza izazvanim vrstama Aspergillus fumigatus i Candida albicans, dokazana je tvorba gliotoksina. Potentan je imunotoksičan mikotoksin, te izaziva apoptozu u nizu staničnih linija. Zbog sve većeg porasta gljivičnih bolesti, prvenstveno u imunokompromitiranih pacijenta, uzrokovanih najčešće A. fumigatus i A. flavus vrstama, smatra se da je gliotoksin jedan od čimbenika virulencije plijesni. U radu smo ispitivali razlike u toksinogenosti 50 Aspergillus fumigatus sojeva, izoliranih iz imunokompromitiranih bolesnika i 50 okolišnih sojeva A. fumigatus. U 9 (18%) sojeva kliničkih izolata A. fumigatus sojeva, dokazana je tvorba gliotoksina metodom in vitro biosinteze u tekućem hranilištu s kvašćevim ekstraktom u koncentracijama 0, 5-8 g/L, nakon 12 dana inkubacije na 37oC. Niti jedan ispitivani okolišni izolat A. fumigatus vrste nije tvori gliotoksin. U radu je ispitana i toksinogenost 30 kliničkih i 30 okolišnih izolata A. flavus sojeva. Niti jedan od ispitivanih sojeva nije tvorio gliotoksin. U 7(23.3%) ispitivanih kliničkih izolata i 11(36.6%) okolišnih izolata A. flavus sojeva dokazana je tvorba aflatoksina B1 u koncetracijama 0, 024-1, 2 mg/L nakon 12-dnevne inkubacije na 25oC. U radu je ispitan odnos supstrata, temperature i vremena inkubacije na gliotoksinogenost kliničkih izolata A. fumigatus sojeva. Gliotoksin se tvori nakon 3 dana inkubacije u Czapek-Dox tekućem hranilištu u koncentraciji 0, 1-2, 5 g/L na temperaturi 37oC, dok na 25oC se tvori manje 0, 05-2 g/L. Temperatura od 37oC također pojačava tvorbu gliotoksina, te se nakon 3 dana inkubacija u tekućem ekstraktu s ekstraktom kvasca tvori 0, 5-8 g/L, dok na 25oC 0, 1-3, 5 g/L. Dužom inkubacijom (do 12 dana) uočava se jača tvorba gliotoksina na temperaturi inkubacije 37oC u tekućem hranilištu s ekstraktom kvasca (gliotoksin 3-10 g/L), nego na nižoj temperaturi od 25&#61617 ; ; 2&#61616 ; ; C i u Czapek-Dox tekućem hranilištu. Dobiveni rezultati ukazuju na nisku učestalost proizvođača gliotoksina u kliničkih izolata A. fumigatus sojeva, kao i nezastupljenost gliotoksinogenih sojeva u okolišu.

gliotoksin; aflatoksin B1; plijesni; Aspergillus fumigatus; Aspergillus flavus; mikotoksinogenost

nije evidentirano

engleski

Gliotoxigenicity of clinical and environmental Aspergillus species

nije evidentirano

gliotoxin; aflatoxin B1; molds; Aspergillus fumigatus; Aspergillus flavus; mycotoxigenicity

nije evidentirano

Podaci o izdanju

108

18.07.2002.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti